Osnovni ekološki podaci: Dužina tijela iznosi do 23,0 cm. Hrani se pretežno planktonom i to zooplanktonom (kladocera, kopepoda i dr.). Tokom zime se sakuplja u sublakustričnim izvorima i tada se ne hrani. Mrijesti se od kraja marta do polovine jula, u priobalnim područjima sa šljunkovitim i kamenitim dnom. Ikru koja je ljepljiva odlaže na dubini do 30 cm na kamenitom i šljunkovitom dnu, čija inkubacija traje do 5 dana. Ekonomski značaj: Ekonomski najznačajnija slatkovodna riba u Crnoj Gori. Sada se godišnje ulovi oko 250 tona, prije 30-40 godina se lovilo i do 600 tona.

Osnovni ekološki podaci: Dužina tijela naraste 1 m i više, a težina može da iznosi i do 30 kg. Mlađ se hrani sitnijim beskičmenjacima dna i larvama insekata, dok se odrasli hrane larvama insekata, crvima, mekušcima i biljkama. Mrijesti se krajem aprila i početkom maja. Kad je temperatura vode iznad 18ºC mrijest može da se produži i do jula, ponekad i do avgusta. Mrijesti se grupno (1 ženka sa 3-4 mužjaka) na plitkim površinama dna, sa bogatom makrofitskom vegetacijom, gdje ženka polaže 26.000-1.600.000 komada ikre koja je ljepljiva i čiji inkubacioni period traje 3-6 dana.Polnu zrelost stiče u uzrastu od 2-4 godine starosti. Ekonomski značaj: Druga vrsta po ekonomskom značaju u slivu Skadarskog jezera. Lovi se u količinama od oko 200 tona godišnje. Koristi se u svježem i dimljenom stanju, a manji dio se prerađuje u dvije vrste konzervi (od svježeg i sušenog) u fabrici „Rijeka Crnojević“.

Osnovni ekološki podaci: U slatkoj vodi provodi većinu života, a na razmnožavanje ide u more (katadromna vrsta), tako da je adaptirana na visok salinitet vode. U slatkoj vodi hrani se beskičmenjacima dna (mekušcima, rakovima), ribom, ikrom drugih riba. U moru se, na putu ka mrestilištu, ishrana prekida. Mrijest počinje u proljeće (od februara do aprila), kada odrasli mužjaci i ženke, po nastupanju polne zrelosti, migriraju ka mrestilištima, u sjevernom dijelu Atlanskog okeana (Sargasovo more), na dubini od 400 m i dublje, temperaturi vode od 20-27ºC. Nakon mrijesta ugibaju. Svaka ženka položi do 1.000 komada ikre, dijametra oko 1mm. Nošene Golfskom strujom i pred obalama Evrope metamorfoziraju u staklaste, prozirne jegulje. Od mrijesta do preobražaja u staklaste mlade jegulje dugačke oko 10 cm, prođe 2.5-3 godine.Ženke zatim migriraju u slatke vode, a mužjaci ostaju na ušćima rijeka u bočatnoj vodi.U slatkoj vodi prožive od 4-10 godina , pa čak i više, gdje se mijenjaju, dobijaju srebrnu boju tijela, zašilji im se glava, uvećavaju oči i grudna peraja izduže. Tad kreću na migraciju istim putem u isto more na mrestilište. Polnu zrelost mužjaci stiču pri dužini tijela većoj od 29 cm, a ženke većoj od 42 cm. Dužina tijela je obično do 0.5 m, ali može da naraste i do 2 m. Težine je do 6 kg. Ekonomski značaj: Lovi se tokom cijele godine i predstavlja ekonomski važnu vrstu.

Smatra se da je autohtona vrsta za centralnu Evropu i Sibir. Poribljena-introdukovana je skoro u sve evropske vode iz istočne Azije. U Crnu Goru, odnosno Skadarsko jezero dospjela je poribljavanjem od strane Albanije. Brojna je u Skadarskom i Šaskom jezeru i rijeci Bojani. U malom broju je nađen u donjem toku Cijevne i Morače. Ova vrsta je nepažnjom ribolovaca unešena u neka jezera na Durmitoru (Vražje, Riblje, Zminičko, Pošćensko veliko i malo), kao i u akumulacije Krupac i Slano. Poraste do 45 cm, a težina varira od 1-2 kg. Živi preko 10 godina. U Skadarskom jezeru gdje se prenamnožio zbog povoljnih ekoloških uslova i zauzima mjesto krapu (istu ekološku nišu) i predstavlja njegovog direktnog konkurenta. Živi u stajaćim i sporotekućim nizijskim vodama. Podnosi vode koje su zagađene i imaju nizak sadržaj kiseonika. Pri niskim temperaturama van vode može da izdrži i do nekoliko časova, tako da se lako transportuje. Hrani se organizmima dna, lebdećim životinjama -zooplanktonom, raznovrsnom biljnom hranom i trulim raspadnutim organizmima (detritusom). Razmnožava se na mjestima koje koristi krap. Mrijest traje od sredine marta do juna, mada može da se produži i do kraja ljeta kad je temperatura vode iznad 20ºC. U Skadarskom jezeru prisutne su samo ženke. Ženke odlažu od 2.600-240.000 komada ikre u zavisnosti od uzrasta, na biljkama. Ikru mogu da „oplode“ mužjaci drugih šaranskih riba i inkubacija traje 5-7 dana zavisno od temperature. Pri ovom načinu oplodnje (ginogeneza) ne dolazi do spajanja muških i ženskih ćelija, već dolazi do samo podsticanja ikre na dalje razviće. Polnu zrelost stiču u prirodnom staništu, po pravilu u uzrastu 3-4 godine, mada kod nas jedinke su polno zrele u 2 godini života. Lovi se u komercijalne svrhe u količini od vjerovatno preko 200 tona, upotrebljava se svjež i sušen, a industrijski se prerađuje u konzerve. Na suprot pastrmkama biologija srebrnog karaša omogućava ovoj vrsti veliku ekspanziju i kada dođe u neki veći vodeni objekat tu ostaje zauvijek.

Rasprostanjenje: Rasprostranjena je gotovo po cijeloj Evropi do najsjevernijih djelova Skandinavije, izuzev Iberijskog poluostrva, centralne i južne Italij i Jadranskog basena; u basenu Egejskog mora: Marica i od sliva Strume do sliva Aliakmon; basen Aralskog mora, Azija u Sibiru uključujući i sliv rijeke Amur. Introdukovana u Španiji, centralnoj i južnoj Italiji, Skadarskom jezeru, Australiji, Južnoj Africi i Sibiru. Crna Gora: Introdukovana vrsta. U Crnoj Gori nastanjuje rijeku Bojanu, kao i Skadarsko i Šasko jezero. Nađen u donjem toku rijeke Zete, Cijevne i Morače u malom broju (novi podatak). Osnovni ekološki podaci: Dužina tijela iznosi do 30 cm, a težina do 1 kg. Žive u jatima i hrane se beskičmenjacima dna, dok se odrasli hrane krupnijim beskičmenjacima i ribom. Mrijesti se od marta do aprila, na dno ili podvodnu vegetaciju. Plodnost ženki je 1.000-100.000 komada ikre. Polnu zrelost stiče sa 2-4 godine starosti. Ekonomski značaj: Lovi se u većim količinama i koristi u svježem i dimljenom stanju. Kako je vrlo brojna u Skadarskom jezeru (lovi se više desetina tona) predstavlja jednu od vrsta koje postaju ekonomski isplative. Pokušavaju se napraviti kvalitetne konzerve u fabrici Rijeka Crnojević.

Rasprostanjenje: Mediteran, Crno more, Azovsko more i istočni Atlantik od Cape Verde i Senegala do južnog Baltika (do Poljske) i Britanskih ostrva (ne stižući do sjeverne Škotske). Introdukovana u Izraelu (jezero Kinneret). Crna Gora: Povremeno zalazi u Skadarsko i Šasko jezero ali u malom broju. Osnovni ekološki podaci: Hrani se detritusom, insektima i sitnijim beskičmenjacima dna. Mrijesti se od oktobra do novembra i ikru odlaže porciono. Polnu zrelost stiče u uzrastu od 3 godine. Dostiže dužinu do 36 cm. Ekonomski značaj: U slatkim vodama lovi se u manjim količinama i upotrebljava u svježem stanju.

Naseljava zapadnu Evropu od sliva Rajne, centralnu i istočnu Evropu do sliva Dnjepra. Na Balkanu je rasprostranjen u vodama crnomorskog sliva. Invazivna ili introdukovana u Roni, Loari, Seni (Francuska) i Soči (Italija, Slovenija). Prirodno odsustvuje iz voda mediteranskog basena. Crna Gora: Naseljava vode Crnomorskog sliva. U rijeci Tari je u srednjem i donjem toku zabilježeno nekoliko krupnih primjeraka. Brojan je u slivu rijeke Lima, kao i u Plavskom jezeru. U slivu Ćehotine je rijetka vrsta, zabilježena jedino u donjem toku (novi podatak). Osnovni ekološki podaci: Živi u jatima u rijekama, riječicama i jezerima sa pjeskovitim i kamenitim dnom, gdje provodi najveći dio života. Naraste u dužinu do 50 cm i težinu do 6 kg. Hrani se algama koje skida sa kamenja, detritusom, insektima sa površine vode i sitnim beskičmenjacima. Mrijest traje od aprila do maja, kad migrira uzvodno u manje i pliće riječice, gdje polaže 1.500-12.000 komada ikre na kamenitom ili šljunkovitom dnu. Polnu zrelost stiču uzrasta 3-4 godine starosti. Ekonomski značaj: Značajan je za sportsko-rekreativni ribolov.

Rasprostanjenje: Baseni Sjevernog, Baltičkog, Bijelog, Barencovog, sjevernog Crnog i Kaspijskog mora, Atlanski basen na jugu od sliva Adour (Francuska), Velika Britanija sjeverno do 56° sjeverne geografske širine; u Skandinaviji; u Mediteranu samo u slivovima rijeka Var i Herault (Francuska). Crna Gora: U Pivi prije potapanja njenog korita klen je bio prisutan, a poslije izgradnje akumulacije vrsta nije nađena. Prisutna u Plavskom jezeru. Ovim straživanjem je registrovan u slivu rijeka: Piva, Lim i Ćehotina (novi podatak). Osnovni ekološki podaci: Živi u brzim rijekama i riječicama, rjeđe u jezerima, u manjim jatima, dok se zimi povlači u dublje dijelove vode. Dostiže dužinu preko 80 cm i težinu do 4 kg. Hrani se u mladosti vodenim biljkama, zooplanktonom, larvama insekata, dok se odrasli hrane krupnijim vodenim insektima, beskičmenjacima (rakovima) i ribama.Mrijest traje od aprila do juna u mirnijim dijelovima rijeke obraslim vegetacijom i kamenitim dnom gdje ženka odlaže 97.000-200.000 komada ikre. Inkubacija ikre traje oko 6-8 dana. Jedinke su polno zrele u uzrastu od 3-5 godine starosti. Ekonomski značaj: Značajna je za sportsko-rekreativni ribolov.

Vidra je nacionalno zaštićena vrsta, nalazi se i na listama mnogih internacionalnih konvencija i direktiva (Bernska konvencija- Appendix II, EU Habitat direktiva, Aneks I I Aneks IV, CITES- Appendix I), a prema IUCN kategorizaciji označena je kao skoro ugrožena na mediteranskom dijelu (NT). Vidra ima izduženo snažno tijelo tamno-smeđe boje sa nešto svjetlijom trbušnom stranom. Građa tijela joj omogućava veliku brzinu i pokretljivost, naročito zahvaljujući njenom dugačkom i spljoštenom repu i plovnim kožicama oko prstiju, što je svrstava u odlične plivače. Krzno je glatko i vodootporno. Ima 5 prstiju između kojih se nalazi plovna kožica te noge koristi kao peraja. Vidrina staništa su rijeke i jezera. Isključivo je mesojed. Hrani se praktično svime što može da ulovi: ribu, rakove, školjke, manje sisare i ptice.

Skadarsko jezero sa širokom zonom močvarne vegetacije i vodoplavnim livadama, idealno je stanište za veliki broj vodozemaca. Jezerska zona predstavlja locus classicus ugrožene endemične skadarske zelene žabe - Rana shqiperica. Vrsta je zaštićena u Crnoj Gori, a uživa i domaću međunarodnu zaštitu. Nalazi se na IUCN Crvenoj listi – Kategorija EN (Endangered) i na Aneksu III Bernske konvencije. Na prostoru Skadarskog jezera prisutni su i drugi vodozemci koji predstavljaju tipične balkanske endeme - Pelophylax shqipericus, Triturus macedonicus i Bombina variegata scabra. Ove vrste vrste su zaštićene zakonom i nalaze se na spiskovima Direktive o staništima (Natura 2000) i spisku Bernske konvencije.

Naseljava mirne vode ravnica i planinskih krajeva do 1000 m nadmorske visine. Mužjaci su krupniji od ženki, posjeduju neparni kožni nabor koji se prostire cijelom dužinom leđa i repa. Vrsta je zaštićena u Crnoj Gori, a uživa i međunarodnu zaštitu. Zaštićen je Bernskom konvencijom (Anex III) i Evropskom direktivom o zaštiti staništa i vrsta. IUCN Crvena lista kategoriše je kao Kategoriju LC. Skadarsko jezero sa širokom zonom močvarne vegetacije i vodoplavnim livadama, idealno je stanište za veliki broj vodozemaca. Na prostoru Skadarskog jezera prisutni su i drugi vodozemci koji predstavljaju tipične balkanske endeme - Pelophylax shqipericus, Triturus macedonicus i Bombina variegata scabra. Ove vrste vrste su zaštićene zakonom i nalaze se na spiskovima Direktive o staništima (Natura 2000) i spisku Bernske konvencije.

Faunu gmizavaca jezera i njegove okoline čine zakonom zaštićene vrste, među kojima i brojne endemske vrste. Barska kornjača – Emys orbicularis je mediteranski endemit. Vrsta je zaštićena zakonom, a nalazi se i na Aneksu II Bernske konvencije. Region Skadarskog jezera naseljavaju i drugi karakteristični gmizavci koji su mediteranski endemiti, kopnena kornjača – Testudo hermani, kućni macaklin – Hemydactylus turcicus, kraški gušter – Podarcis melisellensis, primorski gušter – Lacerta sicula, mrki gušter – Algyroides nigropuctatus, blavor – Ophysaurus apodus, smuk šilac – Coelopeltis monspessulans, šareni smuk – Elaphe situla, prugasti smuk –Elaphe quatuorilineata, crnokrpica – Tarbophis fallax, I poskok – Vipera ammodytes.

Najveća vodena ptica čije je tijelo prekriveno bijelim perjem koje ima plavo-sivu nijansu. Kljun je dugačak i veliki oko pola metra, ispod koga visi elastična kožna kesa. Pomoću nje pelikan lovi ribu, iz nje hrani mladunce, a ljeti kada su velike vrućine, kesa je odličan hladnjak. Pelikanovo tijelo nije mnogo teško bez obzira na veličinu, jer su koža i tijelo ispunjeni vazduhom što im onemogućava duboko zaranjanje, tako da love samo po površini. Kormorani koji mogu duboko da rone, obrazuju polukrug, natjeraju ribu na površinu i na taj naćin olakšaju pelikanima da dođu do hrane.Ova ptica može da pojede više od 1kg ribe dnevno. Može da proguta ribu dugačku do 45cm. Dužina: 160-175cm Raspon krila: 280-290cm Težina: 10,5-11,5kg Gnijezdo: gomila pruća i vegetacije, na tresetu Jaja: 2; bijele boje Hrana: Riba Preporučujemo Mjesec: decembar, januar, februar,mart, april,maj,jun,jul Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Pančevo oko

Glava kod ćubastog gnjurca je uska sa šiljastim kljunom. Lice je bijelo sa tamnom trakom od kljuna do oka. Rep je zakržljao i čini ga nekoliko pera. Mužjak oko vrata ima izrazit okovratnik dok je kod ženke manje upadljiv. Perje je zbijeno i dobro podmašćeno. Na samom kraju krupnog tijela smještene su noge kojima na može da se kreće po tlu, osim da stoji na ivici gnijezda i da se odlično snalaze plivajući vodom ili roneći. Raskošno obojeno perje i ćuba nagovještavaju izuzetno složeni svadbeni ritual. Ritualizovane poze šepurenja, kostriješenje perjanog čuperka na glavi i oko vrata, naglo zaranjanje i jurnjava vodom mužjaka i ženki trenutci kada je najidealnije posmatrati ovu vrstu. Na Skadarskom jezeru je brojna zimovalica i gnjezdarica. Dužina: 46-51cm Raspon krila: 85-89cm Težina: 800-1400g Gnijezdo: na tlu ili u trsci Jaja: 3-6 bijele boje Hrana: akvatični insekti, moluske, ribe, vodozemci Preporučujemo Mjesec: februar, mart, april, maj Mjesto: Raduš, pučina, Virpazarski zaliv

Veličine goluba zlatouhi ili crnovrati gnjurac je ptica malog zbijenog tijela sa lepezastim ukrasom iza oka. Oči su izrazito crvene, kljun je tanak, crni i povijen naviše. Zimsko perje je na vratu sivkasto. Crnovrati gnjurac ne gnijezdi na Skadarskom jezeru već je to isključivo zimski gost od novembra do marta. Nekih zima je veoma brojan, Skadarsko jezero drži rekord regiona u broju zimujućih crnovratih gnjuraca. Gnijezdi u koloniji sa galebovima. Dužina: 28-34cm Raspon krila: 55-60cm Težina: 90-130gr Stanište: jezera, močvare Gnijezdo: je plutajuće na vodenom bilju Jaja: 2-5, žutomrke Hrana: ribama, žabama, beskičmenjacima; Preporučujemo Mjeseci: decembar, januar, februar, mart Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Pučina

Mali gnjurac je najmanji od svih gnjuraca. Ima zbijeno tijelo sa kratkim vratom i kljunom. Ljetnje perje je tamnije od zimskog. Za vrijeme svadbenih igara dobijja svjetliju boju perja u vratnom dijelu. Mali gnjurac brojna je stanarica jezera. Naseljava zonu vegetacije i samo krajem ljeta izlazi na pučinu i formira veća jata. Brojnost malog gnjuraca je različita iz godine u godinu pokazuje pravilnu fluktuaciju. Dužina: 25-29cm Raspon krila: 40-44cm Težina: 140-230g Gnijezdo: platforme zakačene na vodene biljke Jaja: 4-6 bijela pnekad crvenkasta Hrana: male ribe, vodeni račići, akvatični insekti Preporučujemo Mjesec: naročito jesenji i ljetnji mjeseci Mjesto: Raduš, pučina, Virpazarski zaliv

Kormoran je krupna teška ptica pretežno crnog perja sa zelenkasto metalnim sjajem i žutim vratom. Leti sporim zamasima krila obrazujući jata nu nizovima. Parovi zajedno žive samo jednu godinu. Na Skadarskom jezeru se nalazi kolonija ovih ptica u ornitološkim rezervatima Ribari su je godinama proganjali smatrajući je konkurentom, tako da im se brojnost vremenom smanjivala. Na Jezeru je ova vrsta naišla na povoljne uslove, brojnost gnjezdeće populacije procenjuje se na 1500 parova. Zimi se njihov broj višestruko povećava zahvaljujući gostima sa sjevera pa se mogu vidjeti jata od desetine hiljada ovih ptica. Nalazi prstenovanih ptica govore da su to ptice sa krajnjeg sjevera Evrope. Dužina: 80-100cm Raspon krila: 130-160cm Težina: 2,5-3,5kg Gnijezdo: Hrpa grančica i vodene trave, u drveću ili trsci Jaja: 3-4, bijela poput krede Hrana: Riba, naročito jegulje Preporučujemo Proljećne mjesec; april, maj, jun, oktobar, novembar, decembar, januar, februar Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Ornitološki rezervati: Pančevo oko, Crni žar, Manastirska tapija, Čkla Grmožur, Raduš, Rijeka Crnojević

Mužjak i ženka malog kormorana su slični. Glava i vrat su im kratki, a rep dugačak. Ove karakteristike se bolje primjećuju dok lete. Odrasle jedinke imaju uglavnom tamno perje, izuzev glave koja je čokoladno-braon boje. Mali kormorani su kolonijalne gnijezdarice. Na Skadarskom jezeru se nalazi jedna od najvećih svjetskih kolonija malog kormorana, procjenjeno je da ima oko 1500 gnjezdećih parova. Posmatrači ptica ih najprije mogu vidjeti dok plivaju i love ili stoje na suvim granama raširenih krila. Dužina: 45-55cm Raspon krila: 80-90cm Težina: 600-750g Gnijezdo: Na drveću, grmlju ili u trsci Jaja: 3-7, svijetlo zelena sa bjeličastom ljuskom Hrana: Ribe,rakovi, mekušci Preporučujemo Proljećne mjesec; april, maj, jun, oktobar, novembar, decembar, januar, februar Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Ornitološki rezervati: Pančevo oko, Crni žar

Gak je manja čaplja kratkih nogu, siva sa glavom i leđima crne boje, i bijelom ćubom. Noćna čaplja je ljetnji posjetilac Skadarskog jezera, prisutna od marta do septembra. Na Jezero stiže početkom marta. Samo mali broj ovih ptica prezimi na Mediteranu, većina migrira u tropsku Afriku. Kao što samo ime govori, noćna čaplja je najaktivnija noću. Ponekad se mogu vidjeti kako se hrane u močvarnoj vodi dok sunce zalazi. Dužina: 60-65 cm Raspon krila: 105-110cm Težina: 550-700g Stanište: Močvare Gnijezdo: U kolonijama, uglavnom na drveću ili u grmlju Jaja: 3-5, svijetlo-plava Hrana: Riba, vodozemci, sitni sisari i insekti Preporučujemo Proljećne mjesece: mart, april, maj, jun, Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Plavnica, Ornitološki rezervati: Pančevo oko, Crni žar

Gdjegod se nalaze velika močvarna jezera u južnoj Evropi, tu se može vidjeti i mala bijela čaplja prisutna tokom ljeta. Kad je ugledate, ona ne može mnogo da očara, dok hoda po močvari na dugim nogama, ili nepomično stoji čekajući da prođe riba, ona je najelegantnija ptica, a grabi plijen nepogrešivom tačnošću. Ponekad ove ptice vrte stopalima ispred sebe da bi uznemirile plijen koji se skriva, što im omogućava uspješan lov. Dužina: 55-65cm Raspon krila: 88-95cm Težina: 400-550g Gnijezdo: u kolonijama, na drveću, u žbunju Jaja: 3-5, zelenkasto-plava Hrana: Riba, vodozemci Preporučujemo Mjesec; mart, april, maj, jun, Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Plavnica, ornitološki rezervati, obalni pojas vegetacije

Dok leti pokazuje dugačka, široka krila i duge ispružene noge; glavu i vrat drži zgrčeno. Perje je čisto bijelo i njegovo održavanjeje od velike važnosti za ove ptice, jer provode većinu aktivnog dijela dana u vodi. Mada su kolonijalne gnjiezdarice, vole da budu same ili se mogu vidjeti, uglavnom, u manjim grupama. Ne veliki broj parova zimuje na Skadarskom jezeru. Dužina: 85-102cm Raspon krila: 140-170cm Težina: 1-1,5kg Gnijezdo: Kolonija, hrpa trščica ili žbunja Jaja: 3-5, blijedo plava Hrana: Riba, vodozemci Preporučujemo Mjesece: oktobar, novembar, decembar, januar Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Obale cijelog Jezera uz vegetacijski pojas

Žuta čaplja ima nešto kraći vrat od drugih vrsta čaplji. Tijelo joj je zbijeno. Perje je žuto dok je po krilima bijelo. Položaj tijela je obično šćućuren i lako ju je prepoznati, liči na žutu loptu. Prisutna na Skadarskom jezeru od aprila do septembra, a zatim migrira u tropsku Afriku. Ardeola je uglavnom usamljena ptica koja se kradomice hrani u močvarnim područjima. Kada se gnijezde, parovi se često priljučuju kolonijama drugih vrsta čaplji. Dužina: 45-47cm Raspon krila: 80-90cm Težina: 250-350g Gnijezdo: Kolonija; gnijezde se u drveću i žbunovima Jaja: 4-6, zelenkasto-plava Hrana: Riba, mekušci, vodeni insekti Preporučujemo Mjeseci: decembar, januar, februar Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Pančevo oko, Crni žar

Siva čaplja je najrasprostranjenija vrsta čaplji u Evropi. Krupna elegantna ptica sivih boja. Veliki, kao bodež, kljun im je savršeno adaptiran za ribolov. U stanju su da stoje nepomično satima dok im se ne primakne plijen. Nakon uspješnog lova, siva čaplja se dotjeruje čisteći perje. Često se sive čaplje mogu vidjeti u pozi poluraširenih krila i kako tresu gušu čime se oslobađaju viška toplote. Na Skadarskom jezeru gnijezdi u mješovitoj koloniji u rezervatima i na Omerovoj gorici gdje gnijezda pravi na lovorovom drvetu. Takav odabir je jedinstveni primjer u svijetu. Gnijezda liče na nemarno nabacanu hrpu materijala. U toku zimskih mjeseci njen broj se povećava pridošlicama. Dužina: 90-98cm Raspon krila: 175-195cm Težina: 1,1-1,7kg Gnijezdo: u kolonijama na drveću Jaja: 4-6, svijetlo plava Hrana: Riba, žabe i druge manje vodene životinje Preporučujemo Proljećne mjesec: mart, april, maj, decembar, januar, februar Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Omerova gorica, kanal Morače, Obalni pojas cijelog Jezera

Mužjak ima žuti kljun, zelenu glavu, kestenjasti grudni koš, dok je drugdje uglavnom sivo-braon perje. Rep je bijele boje. Ženka ima narandžasto-žuti kljun i smeđe perje. Na Skadarskom jezeru divlja patka gnijezdi u djelovima obraslim trskom. Brojnost se zimi povećava pridošlicama koje ovdje zimuju. Zimska jata su brojna nekada broje po nekoliko desetina hiljada i skoncentrisana su uglavnom na pučinskom dijelu Skadarskog jezera. Kod nas zimuju ptice iz baltičkih zemalja i Rusije. Gnijezdo je plitko sa ogradom od vodenog rastinja. Parovi se rastaju čim ženka otpočne ležanje na jajima, a tada se mužjaci udružuju u jata i traže novu ženku. Male patke zaplivaju skoro odmah čim se izlegu. Njeni putevi seobe su vrlo složeni i još uvijek nerazjašnjeni. Dužina: 50-65cm Raspon krila: 80-100cm Težina: 950-1.300g StGnijezdo: obično rupa u zemlji Jaja: 9-13; plavkasto-zelena Hrana: jede sve Preporučujemo Mjesec: april, maj, jun, oktobar, novembar, decembar, januar, februar Vrijeme: jutro, sumrak Mjesto: Plavnica, pučina, Malo blato, godinjski zaliv, Žabljačke livade, vegetacija

Krža je najmanja patka, kratkog kljuna, jajaste glave i uskih krila. Mužjaci na glavi imaju metalno zelenu masku sa bijelom ogrlicom. Tijelo je sive boje, dok je ženka mrkosmeđa. U letu je lako prepoznatljiva po izraženom ogledalcetu ispod krila. Leti brzo i vosoko na seobama formirajući „V “ formaciju. U slučaju opasnosti gnjura. Prihvata blizinu čovjeka. Na Skadarskom jezeru kržu nalazimo u vrijeme seobe i na zimovanju. Na zimovanju jata su koncentrisana i mnogobrojna. Dužina: 34-38cm Raspon krila: 58-64cm Težina: 240-360g Gnijezdo: u tlu Jaja: 8-11 Hrana: biljne sjemenke, bezkičmenjaci Preporučujemo Mjesec: april, maj, jun, oktobar, novembar, decembar, januar, februar Vrijeme: jutro, sumrak Mjesto: Pučina, Malo blato, Žabljačke livade, vegetacija

Patka srednje veličine sive boje. Perje kod mužjaka tamnije u odnosu na boju perja ženki. Kreketaljka jedina od svih drugih vrsta ima ogledalce na letnim perima u obliku kvadrata. Lako se u letu prepoznaje po bijelom trbuhu. Dok leti proizvodi zviždav šum. Plašljiva je, rijetko se viđa u većim jatima i brzo se povlači sa područja gdje je jako uznemirena. Zahvaljujući zaštiti brojnost kreketaljke je u porastu. Na Skadarskom jezeru od novembra do marta zimuju ptice iz sjevernih zemalja Dužina: 45-55cm Raspon krila: 85-95cm Težina: 600-900g Gnijezdo: U tlu, pored vode Jaja: 8-12 Hrana: zrnevlje, vodene biljke, insekti Preporučujemo Mjesec: septembar, oktobar, novembar, mart i april Vrijeme: jutro, sumrak Mjesto: Pučina, Malo blato, Žabljačke livade, vegetacija

Čak i kad se gleda sa daljine, mužjak ove patke se lako prepoznaje po svom svjetlucavom bijelom vratu i grudima i dugačkim repom. Šljkan je oprezna i plašljiva ptica koja rijetko roni. Uglavnom je stidljiva i nenametljiva ptica, rijetko naviknuta na blizinu ljudi. Često se mogu vidjeti u parovima ili manjim grupama tokom zime, ne formira brojna jata. Dužina: 51-66cm Raspon krila: 80-95cm Težina: 750-1.000g Stanište: Močvarne vode Gnijezdo: Rupa u zemlji Jaja: 7-9, žućkasta Hrana: Različiti biljni i životinjski materijal

Zviždarka se gnijezdi u slatkovodnim staništima hladnih sjevernih zona. Od kraja avgusta do aprila, jata zviždarki provode zimu na jugu na močvarama i u morskim zalivima. Vrlo je plašljiva. Obično provodi vrijeme u velikim zgusnutim jatima koje ima usaglašeno ponašanje. Jesenji period kada dolazi na Jezero je kraj oktobra. Ptice koje ostaju ovdje preko ljeta ne gnijezde se, to su uglavnom nezrele jedinke. Dužina: 45-51cm Raspon krila: 75-85cm Težina: 600-900g Gnijezdo: na zemlji, zaklonjeno Jaja: 6-12; blijedo-žućkasta Hrana: Biljna hrana, uglavnom alge Preporučujemo Mjesec; oktobar, novembar, decembar, januar, februar Vrijeme: jutro, sumrak Mjesto: Malo blato, godinjski zaliv, Žabljačke livade

Kašikara je patka srednje veličini. Mužjak ima tamno zelenu glavu, bijeli vrat i grudi. Karakterističan je ogroman i loptast kljun. Leti spretno brzim zamasima krila. Najčešće se viđa u malim jatima sa najviše tridesetak ptica. U jatu uvijek ima više mužjaka nego ženki. Jesenja seoba počinje u sptembru, a proljećna u martu. Na Skadarskom jezeru kašikara se sreće u manjem broju tokom zime. U toku proljeća broj privremeno poraste jer se nađe u seobenim jatima sa drugim pticama. Dužina: 44-52cm Raspon krila: 70-85cm Težina: 400-850g Gnijezdo: na tlu nedaleko od vode Jaja: 9-11 Hrana: biljni materijal, mali bezkičmenjaci Preporučujemo Mjesec: novembar, decembar, januar, februar, mart. Vrijeme: cijeli dan Mjesto: vegetacijska zona jezera, Žabljačke livade, Rijeka Crnojević

Ćubasta patka je mala ronilica sa peruškom na tjemenu. Mužjak je crn sa izrazito bijelim bokovima. Ženka ima tamnosmeđe perje. Ćubasta patka je vješta plivačica i ronilica. Dok leti, krila proizvode zviždav šum. Vrlo je društvena i okuplja se u velika zimska jata. Ponašanje ptica u jatu je jako usaglašeno. Znak za polijetanje je dizanje kljuna. Putevi seoba ovih ptica su složeni i nepoznati. Na Skadarskom jezeru njena brojnost varira iz godine u godinu. Nekada je na zimovanju prisutno na desetine hiljada ove vrste, dok naredne godine može da ih bude samo stotinak. Vrlo je društvena okuplja se u velika jata naročito zimi. Mužjaci se prvi udružuju u jata početkom juna. Parovi se stvaraju odmah po završetku zime, a razdvajaju kada ženka počinje da leži na jajima. Dužina: 40-47cm Raspon krila: 68-73cm Težina: 600-1000g Gnijezdo: na tlu ili u vodi, na busenu trave oštrice Jaja: 8-10 zelenkasto-siva Hrana: Moluske, akvatični insekti, biljni ostaci Preporučujemo Mjesec: novembar, decembar, januar, februar, mart. Vrijeme: cijeli dan Mjesto: vegetacijska zona jezera, Žabljačke livade, Gornje malo blato

Glavoč spada u ronilice srednje veličine, kratkog vrata, dugog čela i širokog kljuna sa širokom sivom trakom po sredini. Mužjak je blijedosiv sa crnim grudima. Ženka je smeđa. Krila mužjaka i ženke izgledaju slično u letu, mada mužjak odudara tamnom glavom, vratom i blijedim perjem na stomaku. Potrebne su joj prostrane površine, otvorene vode bogate hranom. Većinu vremena provodi u velikim jatima. Odmaraju u skupinama na velikim vodenim površinama, glavno hranjenje odvija se noću. Glavoč spada u najbrojnije zimovalice na Skadarskom jezeru. Dolazi krajem oktobra, a posljednja jata odlaze u aprilu. Dužina: 42-49cm Raspon krila: 72-82cm Težina: 800-1.200g Gnijezdo: na obali blizu vode Jaja: 8-10, zelenkasta Hrana: Vodene biljke, sjemenke i beskičmenjaci Preporučujemo Mjesec: novembar, decembar, januar, februar, mart. Vrijeme: cijeli dan Mjesto: vegetacijska zona jezera, Žabljačke livade, Gornje malo blato

Upadljivo bijela obrva i smeđe grudi oštro odvojene od sivih bokova, omogućavaju lako prepoznavanje mužjaka čak i u letu. Dolazak prvih pupčanica na močvarama je sigurni znak da dolazi proljeće. Prve migratorne pupčanice počinju da se pojavljuju na močvarama u južnoj Evropi u februaru i martu. Na Skadarskom jezeru pupčanice su najbrojnije u toku marta. Plašljiva je i ne formira velika jata. Mogu se vidjeti kako polako plivaju kroz močvaru, kljunom hvatajući larve insekata ili pupoljke biljaka. Dužina: 37-41cm Raspon krila: 60-65cm Težina: 320-500g Gnijezdo: na zemlji, u gustom šiblju Jaja: 8-9; svijetlo-smeđa Hrana: vodeni insekti i biljke Preporučujemo Proljećne mjesec: mart, april Vrijeme: cijeli dan Mjesto: poplavne livade, vegetacija

Dupljašica jе ronilica srednje veličine, zbijenog tijela. Na glavi se uočava visoko tjeme i kratak kljun. Mužjak je krupniji od ženke i lako se razlikuje jer je glava tamne boje sa zelenim odsjajem i izrazito bijelom okruglom pjegom, dok ženka ima smeđe obojenu glavu. Jata dupljašica su čista, rijetko se miješaju sa drugim patkama, lako polijeću pri čemu zamasi krila proizvode specifičan šum. Obično su ćutljive i rijetko izlaze na kopno. Na Skadarskom jezeru ima status selice, dolaze uglavnom ptice iz sjeverne Evrope. Jesenja seoba počinje u septembru. Ove ptice većinu vremena provodi u manjim jatima. Zimska jata se sastoje često od ženki.Parovi se nalaze neposredno prije početka proljeća kada izvode svadbene rituale i borbe. Dužina: 42-50cm Raspon krila: 65-80cm Težina: 800-1000g Gnijezdo: u dupljama drveća Jaja: 8-11 plavkasto zelenkasta Hrana: larve insekata, račići i mekušci Preporučujemo Mjesec; oktobar, novembar, decembar, januar, februar Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Otvorena voda

Mišar je ptica masivnog tijela srednje veličine. Ima okruglu glavu na debelom vratu širokih krila kratkog repa. Boja je u toku godine jako promenljiva. Ženka je krupnija od mužjaka. Krstari sa krilima uzdignutim u obliku slova „V”. Na Skadarskom jezeru je zimovalica. Čest je na vrbovom drveću u zimskom periodu u ornitološkim rezervatima. Dužina: 50-55cm Raspon krila: 115-130cm Težina: 700-1200g Gnijezdo: na dsrveću Jaja: 2-3 bijelo-plavičasta Hrana: sitni sisari, gmizavci, vodozemci Preporučujemo Mjeseci: zimski mjeseci Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Vrbovo drveće pored vode, vegetacija.

Ptica male glave, vitkog tijela, dugačkih krila, dugačakog repa i nogu. Položaj krila u letu je karakterističnog „V” oblika. U slobodnom letu i pri lovu lako ju je prepoznati po letenju koje se sastoji od naizmjeničnih nizova snažnih zamaha krila. U lovu leti nisko i velikom brzinom kada se agresivno, strmoglavi ispruženih kandži kada osmotri plijen. Ponekad lovi hodajući.Česta je na tršćacima i prije će se osmotriti usamljena nego u društvu. Samo pri seobi formira manja jata. Dužina: 48-56 cm Raspon krila: 115-130cm Težina: 500-900 Gnijezdo: tlo ili plitka voda Jaja: 2-3 bijelo-plavičasta Hrana: sitni sisari, gmizavci, vodozemci Preporučujemo Mjeseci: zimski mjeseci Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Vrbovo drveće pored vode, vegetacija

Na barskoj kokici najupadljiviji je crveni kljun sa jarko žutim vrhom. Na tijelu se nalazi upadljiva horizontalna pruga. Pokret koji je ustaljen je konstantno udaranje repom pri čemu se vidi bijeli podrepak. Teško polijeće ali se vrlo vješto penje po drveću. Glas je tipično pijukanje. Dobro roni i pliva. Na Skadarskom jezeru barska kokica je stanarica i gnjezdarica. Dužina: 32-35cm Raspon krila: 50-55cm Težina: 250-330cm Gnijezdo: u blizini vode, nekada flotantna platforma Jaja: 5-9 Hrana: akvatični i zemljišni bezkičmenjaci Preporučujemo mjesec; cijela godina Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Virpazar, ušće morače, vegetacija

Okruglasta, čađavo crna agresivna vodena ptica, sa svjetlucavim bijelim kljunom i crvenim očima. Mužjak i ženka su identični, mada su mužjaci veći. Glava i vrat su intenzivno crne boje, dok su krila sivkasta. Ima duge noge sa plovnim kožicama, što joj pomaže da lako gaca po barskoj vegetaciji. Baljoška je najbrojnija stanarica na Skadarskom jezeru, zimi dolaze jata iz raznih krajeva Evrope. Zimovalnice na Jezeru ostaju od oktobra do marta. Zimska jata koja već počinju da se formiraju u oktobru broje do nekoliko desetina hiljada ptica, mogu se vidjeti na sredini Jezera kao neprekidni niz. Kao jako društvena vrsta formira jata i sa drugim vrstama, naročito patkama. Domaće ptice se nalaze obično pored jezerske vegetacije. Dužina: 36-38cm Raspon krila: 70-80cm Težina: 600-900g Gnijezdo: plutajuća gnijezda na vodenom rastinju; Grade ga oba roditelja Jaja: 5-15 jaja; 1-2 legla; sjajna ljuska sa tamno braon pjegama Hrana: Svaštojed je i do hrane dolazi različitim tehnikama; dubi, gnjura, otima, struže alge sa kamenja, lovi insekte, kljuca po tlu. Preporučujemo Proljećne mjesec; april, maj, jun, oktobar, novembar, decembar, januar, februar Vrijeme: jutro, sumrak Mjesto: Plavnica, pučina, Malo blato, godinjski zaliv, Žabljačke livade

Lijepa crno-bijela ptica, sa tankom perjanicom na glavi. Krila su mu jako duga i zaobljena. Kad se gnijezde, ptice se karakteristično oglašavaju. U Crnoj Gori kao gnijezdarica izuzetno malobrjna, na Skadarskom jezeru se viđa na seobi i zimovanju. Živi u blizini vode, na vlažnim livadama i na poljima. Dužina: 28-31cm Raspon krila: 75-85cm Težina: 180-250gr Gnijezdo:tlo Jaja: 2-4 maslinasto zelena kruškasta Hrana: bezkičmenjaci, insekti, puževi Preporučujemo Mjeseci: decembar, januar, februar Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Pančevo oko, Crni žar

Velik galeb, veličine patke. Kod odrasle ptice glava i tijelo bijele boje, krila i leđa sive, kljun žut sa crvenom tačkom na donjem dijelu. Gnjezdarica Golubovog ostrva na Skadarskom jezeru. Jedno leglo sa 3-4 jaja. Hrani se raznovrsnom životinjskom hranom, ribama, rakovima, mekušcima, otpatcima, maslinama. Dužina: 55-67cm Raspon krila: 130-158cm Težina: 260-340gr Gnijezdo: na tlu, stijeni Jaja: 3-5, Hrana: svaštojed Preporučujemo Mjesec; mart, april, maj, jun, Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Cijelo Jezero i Golubovo ostrvo

Obična čigra dolazi na Skadarsko jezero početkom aprila. Odrasli imaju crveni kljun, prošarano tamnu glavu i crvene noge sa crvenim stopalima. Sjajno bijela boja perja na krilima završava tamnim špicevima. Mladi tek za 2-3 godine počinju da liče na svoje roditelje. Gnijezdi na ostrvima i na vodenim livadama lokvanja. Mjesto ishrane je u blizini gnijezda. Dužina: 31-35cm Raspon krila: 77-98cm Težina: 90-150gr Gnijezdo: na vodenoj vegetaciji, drveću, stijenama Jaja: 1-3, pjegava Hrana: riba, račići insekti Status zaštite: Skoro ugrožene Preporučujemo Mjesec: april, maj, jun jul Mjesto: Jezerska ostrva, Pančeva oka, Crni žar, Gornje blato

Ptica koja na Skadarskom jezeru ne može ostati neprimijećena, a koja se svojim intezivno obojenim perjem ne može zamijeniti sa nekom drugom. Vodomar ima krila zelene boje, leđa su plave i grudi jarko narandžaste boje, sa kratkim repom i dugim kljunom. Na Skadarskom jezeru vodomar je stanarica, čija brojnost varira. Dužina: 16-17cm Raspon krila: 24-26cm Težina: 35-45g Gnijezdo: Jaja: 6-7 glatka, bijele boje Hrana: Vodeni insekti, račići Preporučujemo Mjeseci: tokom cijele godine Vrijeme: cijeli dan Mjesto: vrbovo drveće pored vode, vegetacija

Bjelobrada čigra je mala, zdepasta močvarica. Krila i leđa su sive boje, trbuh bijel, dok su joj kljun i noge crveni. Mladunci su zućkasto - smeđi, i prošarani crnim flekama. Na glavi ima crnu krunicu, koja zimi blijedi. Polovi su slični. Čigre relativno malo vremena provode u blizini kolonije koju planiraju naseliti oko 2-3 nedelje koliko im treba da procijene uslove staništa. Udvaranje je složen ritual. Bjelobrade čigre pojavlju se na Skadarskom jezeru krajem maja. Čigra se gnijezdi u kolonijama. Gnijezda svija na lokvanjima. Čigre prelaze velike razdaljine na selidbenim putevima. Čigre koje gnijezde na Skadarskom jezeru prelaze preko Sahare da bi došle do svojih gnijezdilišta ili se vratile da ka zimovalištima u Africi. Dužina: 23-25cm Raspon krila: 75cm Težina: 180-210gr Gnijezdo: tršćani splav na plutajućim listovima vodenih biljaka Jaja: 1 - 4 jaja sivkaste boje sa mrkim pjegama. Hrana: Čigra se hrani malim ribama, vodozemcima, rakovima i insektima. Preporučujemo Mjesec: april,maj,jun,jul Vrijeme: cijeli dan Mjesto: Kolonije na lokvanju

Ovo je jedan od evropskih običnih galebova. Boja glave je čokoladne boje, krajevi krila tamni dok su noge svijetložute. Kada love ptice su međusobno prijateljski raspoložene, dozivaju se i izvode ritualne plesove na mjestima gdje je izobilje hrane, međutim pri gniježđenju ptice pokazuju jaku netrpeljivost, česte su borbe među mužjacima, pobjednik iz borbe drži jako uspravno zabačenu unazad glavu. Mali broj ovih ptica gnijezdi na Skadarskom jezeru. U jesen i u toku zime brojnost se povećava pridošlicama. Populacije ovih ptica su u blagom porastu na samo na Jezeru, već je to globalni trend. To je ptica koje vidljivo pokazuju svije raspoloženje bilo da je u pitanju agresivnost ili miroljubivost. Dužina: 38-44cm Raspon krila: 94-105cm Težina: 210-340gr Gnijezdo: na tlu, žbunju, liticama, na vodenoj vegetaciji Jaja:2-4 zelenkasto-siva jako pjegava Hrana: Svaštojed je: biljna, životinjska hrana i otpatci Status zaštite: Ranjiva Preporučujemo Mjesec: jesenji i zimski mjeseci Mjesto: Ušće Morače, Plavnica, Rijeka Crnojević, Raduš

Bjelogrudi jež ima zdepasto tijelo dužine 25-30cm. Upadljiva karakteristika su mu bodlje koje prekrivaju tijelo sa izuzetkom trbuha, lica i ekstremiteta. Ti djelovi su nezaštićeni pa ih, kad se nađe u posebnoj opasnosti, krije tako što se sklupča u krug. Ima sitne oči i relativno slabo vidi, ali mu je njuh veoma osjetljiv i na njega se najviše oslanja u potrazi za hranom. Noćna je životinja. U pogledu ishrane jež je svaštojed. Jede insekte, gliste, crve i slične životinje, ali i biljnu hranu. Naseljava šume i livade, a može se sresti i u blizini ljudskih naselja.

Upadljiva karakteristika zeca su duge uši, skraćeni palac na prednjim šapama, duge zadnje noge i uspravan kukast rep. Dostiže dužinu tijela do 75cm, od čega je sam rep 8cm. Duge noge predstavljaju snažan alat za bijeg. Interesantno je to da zečevi mogu trčati bezinom i do 56km/h. Velike uši omogućavaju odličan sluh, a oči koje su smještene sa strane imaju vidno polje do 360o. Krzno se sastoji od kraće vune i dužih oštrih dlaka. Vuna je gusta i jako uvijena. Boja krzna odgovara boji zemlje, što predstavlja izvandrednu sposobnost uklapanja u sredinu i način zaštite od neprijatelja. Hrani se isključivo biljnom hranom. Naseljava livade i doline rijeka.

Vjeverica se nalazi na listi zaštićenih vrsta prema Bernskoj konvenciji (Appendix III). Ima izduženo tijelo dužine do 45cm. Rep joj je dug i razbarušen. Obojenost tijela je crvenkasto-smeđa do crna. Zimi na ušima izraste poseban čuperak dlaka. Oči su joj krupne i ispupčene pa ima širok raspon vidnog polja. Prednji par nogu znatno je kraći od zadnjeg. Vrlo je spretna u penjanju po drveću i skakanju sa grane na granu. Glavna hrana vjeverica predstavjaju šišarke jele, smrče i bora, lješnici i orasi. Određenu količinu hrane čuva za zimu. Količine koje nosi u svom skloništu obično nagomila u ustima, a preostalo sakrije. Sakrivenu hranu prethodno obilježi mirisnim žlijezdama u usnama, kako bi je kasnije mogla pronaći. Vjeverice mogu živjeti od 10 do 12 godina. Naseljava mješovite i četinarske šume.

Nalazi se na listi zaštićenih vrsta prema Bernskoj konvenciji (Appendix III). Jazavac ima snažno tijelo, debeo vrat i dugačku glavu, sitne oči i male uši, kao i snažne kandže na prednjim nogama. Dostiže dužinu do 75cm, a sami rep može biti i do 18cm. Boja krzna na leđima je bjeličasto-siva pomiješana sa crnom. Glava je bijele boje, ali se sa obije strane njuške pružaju po 2 crne pruge koje se postepeno gube ka leđima. Pokreti jazavca su spori i tromi, tako da njegov hod odaje utisak umora i nespretnosti. Živi usamljen u jamama, koje sam iskopa. Omiljena hrana mu je korijenje biljaka, gljive, bokvica i žir. Jazavci se pare u oktobru, a na svijet ženka donose od 3 do 5 mladih.

Odrasla lisica može dostići težinu od 6 do 10kg. Osnovna boja tijela je crvenkasta, na trbušnoj strani bijela. Ima odličan vid i veoma je spretna. Zlatno-žute oči su sa karakterističnim vertikalno izduženim zjenicama slično mačijim. Jake noge omogućavaju da trči brzinom i do 70km/h i da tako pobjegne od neprijatelja. Izduženi rep pruža razvotežu pri izvođenju raznih akrobatskih skokova. U svojoj ishrani koriste zečeve, miševe, ptice, strvine kao i bobice i voće.

Tijelo divlje svinje je prekriveno čekinjama, čije se boje kreću od svijetlož-ućkaste do tamno smeđe. Visine je do 140cm, sa vitkim i dugim nogama. Dva prednja papka su razvijena, a zadnja dva zakržljala. Obično je težine oko 200kg. Divlja svinja ima dobro razvijeno čulo njuha, što joj omogućava da pronalazi hranu ispod opalog lišća ili u zemlji. Čulo sluha je takođe dobro ravijeno. Odrasli mužijaci razlikuju se od ženki po zubima. Mužjaci imaju dobro vidljive zube - očnjake donje vilice koji se zovu sjekači, a ženke očnjake gornje vilice koji su mnogo manji i zovu se brusači. Divlja svinja je svaštojed.