Rasprostranjena je na jugoistočnim Alpima, Dinaridima i na šarsko-pindskim planinama. Na Durmitoru je česta i raste u pukotinama krečnjačkih stijena u subalpijskom i alpijskom vegetacijskom pojasu, penjući se i do 2000 mnv. Izrazita je heliofita, dobro prilagođena na fiziološku i fizičku sušu. Guste svilenkaste dlačice odbijaju svjetlost štiteći je od pregrijavanja i daju joj bjeličasto-srebrnastu boju.

Vrsta je endem Balkanskog poluostrva. U Crnoj Gori je zakonom zaštićena, kao rijetka i ugrožena insektivorna biljna vrsta. Nastanjuje vlažna staništa, siromašna nitratima, zbog čega se prilagodila dopunskoj ishrani bjelančevinama životinjskog porjekla. Mesnati listovi rozete prevučeni su lepljivom supstancom i sadrže brojne žlijezde koje izlučuju enzime za varenje insekata zalijepljenih za rozetu. Na Durmitoru nalazimo brojne i vrlo lijepe populacije ove vrste na tresetištima Barnog i Modrog jezera.

Ova mala biljka je glacijalni relikt, koja vjekovima odolijeva ekstremnim klimatskim uslovima na najvišim planinskim vrhovima. U gustim busenovima prekriva kamenita staništa gdje vladaju niske temperature i duvaju jaki vjetrovi. Pripada grupi izrazitih planinskih heliofita. Izuzetno je dekorativna, naročito u vrijeme cvjetanja, kada gusto zbijene rozete prekriju nježni ružičasti cvjetovi.

Jela je naše najviše planinsko drvo, dostiže u šumama Parka visinu i do 65m. Rasprostire se u južnoj i zapadnoj Evropi od Španije do Rumunije i do Poljske na sjeveru. Jela je zabilježena u dijapazonu od 800 do 1.600 mnv. Iglice ili četine su dužine oko 2,5 cm, spiralno raspoređene, sa donje strane četina vidljive su dvije bijele trake - stomini otvori. Jela raste u mješovitim sastojinama sa smrčom i bijelim borom ili pojedinačno. Pogoduju joj svježa, hladnjikava mjesta i zemljište bogato humusom i mineralima, umjereno hladne zime i topla ljeta. Smrča je zastupljena na području oko Crnog, Zminjeg i Barnog jezera, kao u kanjonu Sušičke rijeke. Veoma je osjetljiva vrsta na aerozagađenje.

Smrča je veoma rasprostranjeno drvo u sjevernoj Evropi na brtsko planinskim predjelima južne i srednje Evrope. Raste na visinama od 1.000 do 2.500 mnv. Može da dostigne visinu do 50 m i prečnika oko 1 m. Smrča je piramidalnog oblika, razgranatog stabla sa uglavnom visećim granama. Četine su dužine oko 2,5 cm, na presjeku četvorougaonog, spiralno raspoređene na dršci. U ovom Parku smrča raste zajedno sa jelom, a na višim položajima i sa subalpijskom bukvom, na skeletnim zemljištima. Tipična je za područja gdje dugo leži snijeg - tzv. mrazištima. Smrča je zastupljena na području oko Crnog, Zminjeg i Barnog jezera, kao u kanjonu Sušičke rijeke i zaravnima između kanjona Tare i Sušice.

To je razgranati žbun, sa poleglim i kvrgavim stablom i granama dugim 1 – 20m. Bor krivulj dostiže visinu do 5 m. Raste na najvisočijim predjelima ovog Parka, na visina od 1.800 do 2.200 MNV i prekriva velike površine na Lojaniku, Bolju, Štuocu, oko Škrke i na drugim durmitorskim vrhovima i stranama. Ima veliki estetski značaj – ukras je vrhova Durmitora. Posebno se ističe njegova velika ulogu u zaštiti zemljišta od erozije.

Dvoigličavi bor koji može da dostigne visinu i preko 50 m, prečnika i do 2 m. Krošnja je jajasta, a u starijoj dobi i na kamenitoj podlozi široko zaobljena ili kišobranasta, gotovo vodoravno zaravnjenog vrha. Kora je debla tamno-siva i izbraždena. U starijoj dobi je duboko raspucala na nepravilne izdužene ploče. Debela je i do 10 cm. Iglice su tvrde, blago povijene, tamno-zelene, 8-15 cm duge, 1.5 - 2 mm debele, Ima korijen sa žilom srčanicom koji prodire između kamenja i čvrsto se veže. Na području ovog Parka ističemo njegovo postojanje u posebnom rezervatu Crna poda gdje su zabilježeni primjerci i do 55 m visine i prečnika do 2 m sa prosječnom zapreminom od 1.500 m³/ha.

Alyssum scardicum ili šarska žumenica je endem Balkanskog poluostrva i zakonom je zaštićena u Crnoj Gori. Na području Durmitora ova nježna višegodišnja biljka gradi male ali stabilne populacije na području Savinog kuka. Terenskim istraživanjima evidentirana je na južnim padinama na otvorenim planinskim travnjacima na mjestima izloženim jakim udarima vjetra. Registrovana je na nadmorskoj visini oko 2000 metara.