Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, kao upravljač zaštićenih prirodnih dobara, djeluje skladu sa Zakonom o nacionalnim parkovima („SI. list CG“, br. 56/2009), Zakonom zaštiti prirode („SI. list CG", br. 54/2016), Zakonom o šumama („SI. list CG", br. 77/2024 i 92/2025), kao i drugim važećim propisima koji uređuju prostorno planiranje, upravljanje imovinom i zaštitu životne sredine. Naša primarna obaveza je očuvanje prirodnih vrijednosti, uz poštovanje prava lokalnog stanovništva i zakonskih procedura uz dosljedno sprovođenje nadležnosti koje ima u skladu sa zakonom, bez prekoračenja ovlašćenja i bez donošenja odluka koje bi bile suprotne važećim propisima, istaknuto je na kontrolnom saslušanju Skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.

Kontrolno saslušanje organizovano je povodom zahtjeva udruženja “Pravo na đedovinu i privatnu svojinu”, a prisustvovali su i odgovarali na pitanja poslanika i građana ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, pomoćnica direktora za zaštitu, održivi razvoj i turizam Nela Vešović Dubak i šefica Službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj Hajdana Ilić Božović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić i državna sekretarka Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma i državne imovine Marina Izgarević Pavićević.

 

Tokom izlaganja pomoćnice Nele Vešović Dubak istaknuto je da je u periodu od 2020. do 2025. godine Služba zaštite NP Biogradska gora evidentirala ukupno 36 nelegalnih objekata unutar granica Parka. Tokom 2025. godine, broj novih slučajeva iznosi 10, pri čemu se većina odnosi na objekte podignute na katunima tokom ljetnjih mjeseci, uključujući lokalitete Laništa, Brajića brijeg, Dolovi Lalevića, Šiška, Reljina, Suvodo, Ševarine, Pešića rupa i Bare Raičevića. Lokaliteti Šljivlje i Trnovača, iako nijesu katuni, takođe su obuhvaćeni, dok lokaliteti Bjelojevići Kurikuće nijesu u granicama Parka, niti imaju stalno prisustvo stanovništva. Svi postupcі kontrole i evidentiranja sprovedeni su u skladu sa zakonom, bez proizvoljnog tumačenja ili samostalnog odlučivanja izvan utvrđenih nadležnosti.

 

 

„Uočavamo da je sve manje objekata koji služe poljoprivredi i stočarstvu, a sve više onih koji su turističke namjene, često bez planske dokumentacije i van okvira održivog razvoja. lako Plan posebne namjene za Bjelasicu i Komove predviđa revitalizaciju katuna sa akcentom na stočarstvo, u praksi se često susrećemo sa pokušajima da se turizam promoviše mimo zakonskih procedura, bez partnerstva sa Parkom i bez poštovanja principa održivosti. Nijedna odluka ili mjera koju je JPNPCG preduzeo nije imala za cilj ograničavanje privatne svojine, već isključivo zaštitu prostora koji ima status zaštićenog prirodnog dobra u skladu sa zakonom“, istaknuto je u izlaganju.

 

Poslanici su informisani da su u cilju rješavanja otvorenih pitanja, održana dva zvanična sastanka sa predstavnicima udruženja. Prvi je organizovan u prostorijama JPNPCG, dok je drugi održan u Ministarstvu ekologije,održivog razvoja i razvoja sjevera uz prisustvo resornog ministra Damjana Ćulafića, direktorice JPNPCG Marinela Đuretić i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića. Na tom sastanku, Ministar je predložio da svaki pojedinačni vlasnik imovine dođe u Agenciju i iznese konkretne probleme vezane za svoje imanje, kako bi se kroz Studiju revizije zona zaštite pronašao model za prevazilaženje problema. Takođe, predloženo je da se pripreme zahtjevi ka Ministarstvu prostornog planiranja za dopunu Programa objekata privremenog karaktera, uz našu punu podršku za sve opravdane zahtjeve, naročito one koji se odnose na katune i stočarstvo.

 

„JPNPCG je u svakoj fazi postupanja djelovalo transparentno i u koordinaciji sa resornim ministarstvima, ne donoseći nijednu odluku samostalno niti mimo propisanih procedura“, navedeno je u izlaganju Vešović Dubak. 

 

Poslanici su informisani i da su predstavnici neformalnog udruženja građana „Pravo na đedovinu i privatnu svojinu“ od 31. maja 2025. godine počeli i sa blokadom magistralnog puta Kolašin - Mojkovac kod ulaza u NP Biogradska gora svake subote u trajanju od sat vremena, što je negativno uticalo na turizam i imidž Crne Gore, te nanijelo štetu i samim organizatorima koji se bave turizmom na katunima.

 

Osvrćući se na zahtjev za povlačenje prijava protiv vlasnika imovine zbog nelegalne gradnje, Vešović Dubak je istkla da JPNPCG ne podnosi krivične prijave, već isključivo evidentira protivpravne radnje kroz službene zapisnike, u skladu sa Zakonom o nacionalnim parkovima i Zakonom o zaštiti prirode. 

 

„Prijave podnose nadležne institucije, a nažalost, mnoge od tih radnji nijesu bile spriječene na vrijeme, iako su postojali mehanizmi za to. JPNPCG ne postupa represivno, već isključivo evidentira činjenično stanje na terenu u skladu sa zakonom, što potvrđuje da naše postupanje ne odstupa od zakonskih okvira niti predstavlja proizvoljnu procjenu. Legalizacija postojećih objekata nije u nadležnosti JPNPCG, već drugih organa. Međutim, podržavamo inicijative koje se odnose na objekte u funkciji stočarstva tradicionalnog načina života, ukoliko su u skladu sa zakonom i planskim dokumentima. Zahtjevi za legalizaciju treba da se upute nadležnim organima, uz našu tehničku podršku. U vezi sa zahtjevom za gradnju objekata na privatnim parcelama, ističemo da većina potpisnika već posjeduje jedan ili više objekata, često izgrađenih bez dozvole i sa primarnom turističkom namjenom. Podržavamo gradnju objekata u funkciji stočarstva, poljoprivrede i seoskog turizma, uz poštovanje urbanističko-tehničkih uslova i planskih dokumenata“, navedeno je u obraćanju. 

 

Takođe, istaknuto je da su granice Parka definisane zakonom i prostornim planovima, te JPNPCG ne može samoinicijativno mijenjati njihove okvire. U procesima izrade studija revizije zona zaštite, koje izrađuje Agencija za zaštitu životne sredine, JPNPCG je učestvovalo putem javnih rasprava kao i sva druga zainteresovana lica gdje su iznesene  sugestije i zahtjevi. Sa druge strane u samom prostoru ne postoje fizički obilježene granice, a kako je članom 56 Zakona o zaštiti prirode navedeno da je upravljač zaštićenog područja dužan da obilježi zaštićeno područje, JPNPCG je formiralo međuinstitucionalnu komisiju sa zadatkom da definiše izvore finansiranja, budžet i dinamiku za fizičko utvrđivanje i obilježavanje granica Parka. Uporište - u članu 13 Zakona o nacionalnim parkovima definisano je da granice nacionalnih parkova obilježava komisija koju čine predstavnici: privrednog društva (JPNPCG), organa državne uprave nadležnih za poslove šumarstva i zaštite životne sredine, organa uprave nadležnog za poslove katastra gradskih opština i opština na čijoj se teritoriji nalazi Nacionalni park. Takođe je istaknuto da nije došlo do promjene granica koje su zakonom utvrđene, te da bi svako postupanje izvan toga predstavljalo prekoračenje ovlašćenja, što se u praksi nije desilo.

 

„JPNPCG u svom radu ne pravi razliku između državne i privatne imovine, već dosljedno primjenjuje zakonske norme koje važe za sve subjekte na prostoru Parka. U vezi sa statusom objekata koji su upisani u katastar kao stalni, podržavamo očuvanje njihovog statusa uz poštovanje tehničkih uslova i zakonskih procedura. Takođe, smatramo da je važno sačuvati objekte koji imaju porodični, istorijski i kulturni značaj, te predlažemo izradu registra takvih objekata u saradnji sa Ministarstvom kulture i Ministarstvom urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine“, navedeno je u izlaganju.

 

Takođe, istaknuto je da bi za zadovoljavanje većine navedenih zahtjeva bila neophodna izmjena zakonske regulative i to u pravcu koji nije u skladu sa osnovnim principima zaštite životne sredine, upravljanja zaštićenim područjima, ali ni zahtjevima koji nas obavezuju na putu ka pristupanju EU. Zaključeno je da rad JPNPCG ima isključivo upravljački i zaštitni karakter, te da ne ograničava prava privatnih vlasnika, već sprovodi zakonom utvrđene mjere zaštite і učestvuje u procesima konsultacija i dijaloga sa svim zainteresovanim stranama.