Nacionalni parkovi Crne Gore imaju izuzetne razvojne potencijale, ali kada govorimo o razvoju, polazimo od činjenice da je osnovna uloga Javnog preduzeća zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti koje su nam povjerene na upravljanje. Sve ostale aktivnosti imaju smisla samo ukoliko doprinose očuvanju tih vrijednosti. Upravo u tome je specifičnost, ali i najveća vrijednost upravljanja nacionalnim parkovima: zaštita prirode ovdje je osnovni uslov svakog razvoja.

 

Ovo posebno dobija na značaju kada se ima u vidu da nacionalni parkovi Crne Gore iz godine u godinu privlače sve više domaćih i stranih posjetilaca. Kako turizam nije primarna djelatnost Javnog preduzeća kao upravljača, rast posjećenosti mora biti praćen sposobnošću da se prostorom kvalitetno upravlja. Nije dovoljno samo prihvatiti veći broj posjetilaca, već je neophodno imati kapacitet da se tom posjetom upravlja odgovorno: da se usmjerava kretanje, da se prate i kontrolišu pritisci na najosjetljivije djelove prostora i da se istovremeno sačuvaju vrijednosti zbog kojih su nacionalni parkovi zaštićeni. Ta odgovornost raste zajedno sa brojem posjetilaca.

 

Savremena infrastruktura jedan je od osnovnih preduslova za kvalitetno upravljanje sve većim brojem posjetilaca. Zato je Javno preduzeće započelo novo razvojno poglavlje, usmjereno na obnovu dotrajale i izgradnju nove infrastrukture u nacionalnim parkovima. Prethodni period bio je posvećen intenzivnim pripremama, jer ozbiljan razvoj ne počinje izgradnjom objekata, već izgradnjom institucije koja ima kapacitet da ulaganjima upravlja stručno i odgovorno. U tom periodu utvrdili smo potrebe i prioritete, pripremili tehničku dokumentaciju, pribavili potrebne saglasnosti i izgradili partnerstva sa domaćim i međunarodnim institucijama, a sada radimo na pronalaženju odgovarajućih modela finansiranja, svjesni da je realizacija zahtjevnih investicija proces koji traje i koji zavisi od obezbjeđivanja finansijskih sredstava i dinamike zakonom propisanih postupaka. Svako ulaganje planira se tako da istovremeno jača zaštitu prostora i rad službi na terenu, unapređuje uslove za boravak posjetilaca i otvara nove prilike za lokalnu zajednicu.

 

Nacionalni park Prokletije jedno je od najatraktivnijih i najočuvanijih planinskih područja na Balkanu, sa izuzetnim potencijalom za održivi razvoj cijelog kraja. Ipak, infrastruktura za prihvat posjetilaca na ovom području još uvijek je nedovoljno razvijena.

 

Nastojanja Javnog preduzeća da, zajedno sa partnerima sa Kosova i u skladu sa standardima EUROPARC federacije, uspostavi prekogranično zaštićeno područje Nacionalni park Prokletije - Nacionalni park Bjeshkët e Nemuna otvaraju dodatne mogućnosti za razvoj Prokletija. Prekogranična zaštićena područja ustaljena su evropska praksa, u kojoj se zaštićenim područjima sa obje strane granice upravlja usklađeno, a područja se promovišu kao jedinstvena destinacija. Gradine su, u tom kontekstu, prepoznate kao jedna od mogućih ulaznih tačaka budućeg prekograničnog područja.

 

Ulazni punkt na ovom lokalitetu tokom cijele godine, ljeti i zimi, predstavlja polaznu tačku za planinare i druge posjetioce Nacionalnog parka. U blizini se nalazi bivša vojna karaula „Rifat Burdžović Tršo“, jedna od nekoliko karaula na ovom području koje su služile za potrebe obezbjeđenja državne granice i vremenom izgubile prvobitnu namjenu. Kompleks je, uz saglasnost Ministarstva unutrašnjih poslova, prije nekoliko godina ustupljen Javnom preduzeću na korišćenje i upravljanje.

 

Kompleks čine glavni objekat karaule, ukupne bruto površine 708 m² i dva pomoćna objekta, na parceli površine 7.120 m². Položaj na ulazu u Nacionalni park i postojeći objekti čine kompleks pogodnim za rekonstrukciju u savremeni višenamjenski objekat, u kojem su planirani restoran sa terasom, smještajne jedinice, suvenirnica, zanatske radionice, sala za prezentacije i edukaciju, prostori za Službu zaštite Nacionalnog parka, kao i sadržaji za rekreaciju i boravak na otvorenom.

 

 

Realizacija ovakvog projekta zahtijeva ulaganja koja Javno preduzeće trenutno ne može samostalno da obezbijedi, jer i dalje nosi finansijska opterećenja iz ranijeg perioda, prije svega naslijeđene obaveze za koje se izdvaja značajan dio sopstvenih prihoda. U prethodnom periodu uspjeli smo da uspostavimo finansijsku disciplinu i poslovanje vratimo u stabilne okvire, ali problemi još uvijek nisu u potpunosti riješeni. Kako se teret naslijeđenih obaveza bude postepeno smanjivao, sve veći dio sopstvenih prihoda moći ćemo da usmjeravamo u ono što je suštinski važno, ne samo u osnovno funkcionisanje, već i razvoj nacionalnih parkova. Do tada, za svaki razvojni projekat tražimo podršku na svim stranama i koristimo sve raspoložive modele finansiranja, od domaćih i međunarodnih fondova i donacija do partnerstva sa privatnim sektorom.

 

Zato ovaj projekat pokušavamo da realizujemo kroz model javno-privatnog partnerstva, koji u zaštićenim područjima kod nas predstavlja novinu, pa smo svjesni da ne postoji gotov recept niti garancija uspjeha. Ideja je da komercijalnim sadržajima upravlja privatni partner, dok Javno preduzeće zadržava prostore potrebne za Službu zaštite i rad sa posjetiocima, a pojedini prostori, poput sale za prezentacije i zanatskih radionica, mogu se koristiti zajednički. Vjerujemo da je to pravi put da kompleks postane održiv turističko-ugostiteljski i edukativni centar, nova prepoznatljiva tačka Prokletija i primjer revitalizacije javne infrastrukture na sjeveru Crne Gore.

 

Imajući u vidu obim i značaj investicije, Javno preduzeće je uspostavilo saradnju sa Agencijom za investicije Crne Gore, koja je prepoznala potencijal projekta i pruža podršku realizaciji po modelu javno-privatnog partnerstva. Projekat je u maju predstavljen na panel diskusiji „Crna Gora, domovina koja nas okuplja“, u organizaciji Ministarstva dijaspore, jer se dijaspora prepoznaje kao jedan od potencijalnih partnera.

 

Zakon o javno-privatnom partnerstvu propisuje je da je javni naručilac, radi odobravanja projekta javno-privatnog partnerstva i zaključivanja ugovora, dužan da sprovede pripremne radnje, odnosno da utvrdi potencijalne projekte javno-privatnog partnerstva, pripremi predlog projekta koji obuhvata analizu opravdanosti i nacrt ugovora o javno-privatnom partnerstvu, te da predlog projekta podnese na mišljenje Agenciji za investicije Crne Gore, Ministarstvu finansija i Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

 

Kao dio pripreme predloga projekta, nakon sprovedenog postupka javne nabavke, zaključen je ugovor sa konsultantskom kućom „ICL Montenegro“ o izradi analize opravdanosti javno-privatnog partnerstva, koja je u završnoj fazi. Osnov za analizu je glavni projekat rekonstrukcije, urađen prije nekoliko godina, a predmjer i predračun radova nedavno su ažurirani i usklađeni sa aktuelnim tržišnim cijenama, uz podršku Opštine Plav koja je za tu namjenu obezbijedila sredstva. Nedavno je održan i sastanak sa predsjednikom Opštine na kojem je potvrđena puna podrška lokalne samouprave realizaciji ovog projekta.

 

Vrijednost investicije ne obuhvata samo radove na rekonstrukciji, već i opremanje objekta i troškove budućeg upravljanja i održavanja. Analiza treba da utvrdi ukupnu vrijednost ulaganja, finansijsku održivost projekta i opravdanost modela javno-privatnog partnerstva u odnosu na druge načine realizacije, kao i da predloži raspodjelu rizika i obaveza između partnera, trajanje ugovora i model naknade, uz puno poštovanje javnog interesa i zaštite životne sredine.

 

Nakon izrade analize opravdanosti slijede izrada nacrta ugovora i dalji koraci, sve do izbora privatnog partnera i početka radova. Svjesni smo da je pred nama zahtjevan put i da niko ne može unaprijed garantovati ishod. Ipak, vjerujemo da je naša obaveza kao upravljača najvrjednijim prirodnim dobrima Crne Gore, da prepoznajemo prilike za održivi razvoj nacionalnih parkova i da ih, uz pažljivu pripremu i stručnu analizu, pretvaramo u konkretne projekte.

 

Uspjeh ovog projekta značio bi mnogo više od obnove jednog objekta. Bio bi potvrda da se zaštita prirode i razvoj lokalne zajednice ne mogu posmatrati odvojeno, ali bi i dodatno ojačao sposobnost Javnog preduzeća da odgovori sve većim zahtjevima savremenog upravljanja nacionalnim parkovima.

 

Autor teksta:

 

Mirza Tahirović

Pomoćnik direktora za finansijske i pravne poslove