Osnivanjem nacionalnih parkova Durmitor, Lovćen i Biogradska gora, 5. avgusta 1952. godine, Crna Gora je načinila jedan od najznačajnijih iskoraka u očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa. Vizionarskom odlukom da najvrednija prirodna područja stave pod zaštitu, postavljeni su temelji savremenog sistema zaštite prirode i očuvanja biodiverziteta u našoj zemlji. U znaku jubileja, povodom sedamdest četiri godine od osnivanja Nacionalnog parka Lovćen,  predstavnici upravljača i lokalne zajednice ukazali su na vrijednosti ovog zaštićenog područja, svako iz svog ugla i polja djelovanja, u specijalnom izdanju emisije Radija Crne Gore, “Ljeto uz radio” pod nazivom “Lovćen - čuvar prirode, baštine i crnogorskog trajanja”.  

 

U uvodnom dijelu, direktorica Kata Varagić informisala je o istorijatu Parka, njegovim prirodnim i kulturnim vrijednostima, odgovornostima zaposlenih, posebno Službe zaštite, naglasivši neophodnost poštovanja pravila ponašanja od strane svih korisnika prostora.

 

“Nacionalni park je živi prostor u kojem se susrijeću priroda, istorija, kultura i savremene potrebe društva. Čuvati Lovćen znači čuvati vrijednosti koje su oblikovale identitet Crne Gore, ali i obezbijediti da buduće generacije planinu ne upoznaju samo sa starih fotografija.”

 

Govoreći o edukaciji školske populacije i mladih - kao o ulaganju u buduću zaštitu, Aleksandra Vujović, stručna saradnica za promociju i edukaciju, predstavila je zajednička iskustva kolega u realizaciji prvog programa „Mladi rendžer“, tokom šestodnevne obuke u junu, u ovom zaštićenom području. Takođe je objasnila kako terenska nastava, susret sa rendžerima, orijentiring, prva pomoć i upoznavanje katuna mogu razvijati odgovornost, timski duh i spremnost mladih da ostanu povezani sa zaštićenim područjima.

 

Antropološkinja etnološkinja Snežana Vukotić istakla je etnološku i antropološku dimenziju Lovćena govoreći o katunima, starim kućištima, predmetima svakodnevne upotrebe, običajima, načinima privređivanja, vještinama i znanjima koja su generacijama omogućavala ljudima da opstanu u surovim planinskim uslovima.

 

“Na Lovćenu kulturna baština nije zatvorena samo u muzejskim zbirkama. Ona se nalazi u kamenom zidu, obliku kuće, starom putu, nazivu izvora, toponimima, ublovima pjesmi i priči. Nalazi se u načinu na koji su ljudi raspoređivali prostor, čuvali stoku, kosili livade, spremali hranu i pomagali jedni drugima.”

 

Uz značaj dokumentovanja tih tragova, zaključila je da je baština živa samo dok je poznajemo, prenosimo i poštujemo.

 

 

Stručni saradnik za promociju i edukaciju u NP Lovćen Božidar Proročić, predstavio je najznačajnije vrijednosti Lovćena govoreći o njima, ne samo kao zaposleno lice i istraživač, već kao čovjek koji Lovćen doživljava kao živu knjigu, otvorenu pred nama, ali još uvijek nedovoljno pročitanu.

 

“Lovćen ne otkriva sve odjednom. On ponešto pokaže, a mnogo toga sakrije. Čovjeku pruži vidik prema moru, Cetinjskom polju, Skadarskom jezeru i udaljenim planinama, ali mu istovremeno ostavi osjećaj da iza prve stijene, šume ili uzvišenja postoji još jedan neotkriveni svijet.”

 

Predstavnici lokalne zajednice, kao prvi partneri nacionalnog parka, nosioci tradicije i lokalne privrede, naglasili su značaj saradnje sa NP, te govorili o nekadašnjem načinu života i spremnosti da se Lovćen sačuva za sve generacije koje dolaze. Tako je Duško (Ivov) Kustudić, gorštak sa Majstora, čovjek čiji je život neposredno povezan sa Majstorima i Lovćenom, govorio o nekadašnjem životu, svojoj porodici i uslovima i poslovima na katunu. Uz zvuke gusala i dipli, Stevo Čavor, uljepšao je radio emisiju i podsjetio na brojne vrijednosti Lovćena.

 

Uz zahvalnost Deju Novakoviću i Ivani-Vanji Kopitović iz restorana „Vladika“, učesnici programa sa urednicom Goricom Vukićević, zaokružili su jednu lijepu avgustovsku priču sa Lovćena, sa željom da se njegove ukupne vrijednosti unapređuju i u narednom periodu, na dobrobit ukupne društvene zajednice i svih generacija koje dolaze.

 

Fotografije: Božidar Proročić