Fotografije: Eco Tim

Direktorica JPNPCG Marinela Đuretić i šefica Službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj Hajdana Ilić Božović učestvovale su na konferenciji „Priroda, klima i razvoj: gdje smo danas i kuda dalje“, koju su organizovali NVO „Eko-tim“ iz Crne Gore i Udruga Dinarica iz Bosne i Hercegovine, u Podgorici.Ovaj skup okupio je brojne naučnike, eksperte, državne i lokalne službenike i predstavnike civilnog sektora iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine, angažovane u oblastima klimatskih promjena, hidrologije i zaštite prirode.

 

U svom obraćanju, direktorica Đuretić ukazala je da klimatske promjene predstavljaju jedan od najsloženijih izazova sa kojima se društvo danas suočava, sa višestrukim i međusobno povezanim uticajima na prirodne sisteme.

 

„Porast prosječnih temperatura, izmijenjeni obrasci padavina i povećana učestalost ekstremnih vremenskih pojava imaju snažan uticaj na strukturu i njihovu funkcionalnost. Ovi procesi, pored specifičnih izazova sa kojima se suočavaju zaštićena prirodna područja, dodatno otežavaju održivo upravljanje prirodnim resursima i zahtijevaju integrisane, naučno utemeljene i dugoročne pristupe njihovom očuvanju.

 

 

Takođe je istakla da nacrti novih strateških dokumenata – petogodišnjih planova upravljanja za svih pet nacionalnih parkova, koji su dostupni zainteresovanoj javnosti na uvid i davanje mišljenja i sugestija – ukazuju na uticaj klimatskih promjena na biljni i životinjski svijet zaštićenih područja, ali i posebno ističu mjere i preporuke za ublažavanje i prilagođavanje. Ovi dokumenti jasno upućuju na to da ključ dugoročne zaštite prirode leži u integrisanom i adaptivnom pristupu upravljanju, zasnovanom na pravovremenom prepoznavanju rizika i sprovođenju konkretnih mjera.‟

 

Posebna pažnja odnosila se na tresetišta, vlažna staništa, čije je očuvanje i održivo upravljanje od posebne važnosti za zaštitu ukupnog biodiverziteta u Crnoj Gori. Tresetna staništa predstavljaju rijetke i osjetljive ekosisteme, značajne kao skloništa brojnih rijetkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, ali i kao važni regulator vodnog režima i klimatskih uslova.

 

S tim u vezi, šefica Službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj Hajdana Ilić Božović govorila je o tresetnim staništima na području nacionalnih parkova Crne Gore, rezultatima sprovedenog monitoringa, kao i o njihovom trenutnom stanju. Posebno se osvrnula na tresetno stanište Barno jezero u NP Durmitor, kao i na Jezero ispod Jezerskog vrha u NP Lovćen, gdje rezultati petogodišnjeg monitoringa ukazuju na izražen proces zarastanja tresava, smanjenje njihove površine i opadanje brojnosti populacija rijetkih i zaštićenih biljnih vrsta.

 

 

„Ovi podaci jasno ukazuju da su tresetišta pod sve većim pritiskom prirodnih sukcesijskih procesa i promjena u hidrološkom režimu, što dugoročno može dovesti do gubitka njihovih karakterističnih vrijednosti. Neophodno je pravovremeno reagovati kroz planske i stručne mjere zaštite“, istakla je ona.

 

Govoreći o narednim koracima, naglasila je da je kroz projekat LASPEH 2 planirano sprovođenje detaljnih istraživanja biodiverziteta Barnog jezera, sa posebnim akcentom na mahovine kao ključne indikatore stanja tresetišta.

 

„Projekat podrazumijeva izradu bazne studije, kao i uspostavljanje kontinuiranog praćenja hidrološkog režima instalacijom mjerne sonde za praćenje nivoa i temperature vode. Na osnovu prikupljenih podataka biće izrađen Akcioni plan sa konkretnim mjerama zaštite i upravljanja, sa ciljem dugoročnog očuvanja tresetišta i njihovog izuzetnog biodiverziteta“, saopštila je Božović.

 

Kako je zaključila, sistemski pristup, kontinuirani monitoring i međuinstitucionalna saradnja ključni su za očuvanje ovih vrijednih i osjetljivih staništa u okviru nacionalnih parkova Crne Gore.