Ona je istakla da je preduzeće u pripremi petogodišnjih planova upravljanja za NPCG zatražilo međunarodonu ekspertsku pomoć, što je i realizovano zahvaljujući resornom ministarstvu kroz Projekat GEF, kao i kroz druge projekte koje sprovodi preduzeće.

 

Posebno se osvrnula na to da je uprava JPNPCG mnogo transparentnije uključila lokalnu zajednicu i kroz participativne sastanake je data mogućnost svima da budu u toku sa procesom izrade ovih važnih strateških dokumenata, da daju svoje sugestije i primjedbe, ali i da se čuju njihovi problemi.

 

Panelisti su istakli i brojne izazove koji stoje na putu zaštite prirode u Crnoj Gori, a posebno nedostatak finansija za rješavanje bitnih ekoloških problema.

"Imali smo usvojene planove upravljanja koji su predviđali nedostajuća sredstva na godišnjem nivou oko 2 miliona eura, a opredijeljeno je 800.000 eura. S druge strane, pokušavali smo da nadomjestimo to što nam je nedostajalo iz sopstvenih prihoda. Onda smo se trudili da zaradimo što više, pa u javnosti nijesmo naišli na razumijevanje već bili prepoznati kao preduzeće sa komercijalnom djelatnošću, odnosno da je jedini cilj da naplatimo ulaznice. Zahvaljujući prihodu od ulaznica finansirali smo troškove zaštite prirode", poručila je ona.

 

Na panelu je pomenuto i da Zakon o zaštiti prirode i Zakon o nacionalnim parkovima kasne, a mnoga zaštićena područja postoje samo „na papiru“, bez planova upravljanja i funkcionalnih upravljača, kao i da je i dalje jaka percepcija da je zaštita prirode prepreka razvoju, umjesto šanse za održivi rast i podršku lokalnim zajednicama.