Panel diskusija posvećena očuvanju Nacionalnog parka Durmitor i rijeke Tare organizovana je na Žabljaku uz prisutvo brojnih predstavnika državnih instuticija, organa i pojedinaca, a poseban akcenat stavljen je na nelegalnu gradnju kao jednu od trenutno najvećih prijetnji očuvanju zaštićenih područja.

 

Durmitor i Tara nijesu samo prirodna dobra, već simboli Crne Gore. Njihovo očuvanje je i moralna i razvojna obaveza – jer od toga kako danas upravljamo ovim prostorima zavisi kakve ćemo ih ostaviti budućim generacijama što nije obaveza samo jedne institucije, već svih u društvu, poručeno je sa panela.

 

„Svjesni smo da otvaranje ovakvih tema nije lako. Nerijetko one dodiruju osjetljiva pitanja – od bespravne gradnje i pritisaka investicija, do potrebe da lokalne zajednice imaju podršku i alternativne izvore prihoda. Ali vjerujem da je snaga upravo u tome što ne bježimo od problema, već ih hrabro stavljamo na sto i zajedno tražimo rješenja. To je obaveza JPNPCG, ali i svih nas – da budemo glas prirode koja se sama ne može odbraniti. Svi znamo da je pritisak na prirodu sve veći – od prekomjernog korišćenja resursa, do izazova koje donose klimatske promjene. Zato je naš zadatak ne samo da ukazujemo na ove izazove, već i da zajednički pronalazimo održiva i realna rješenja, uvažavajući i potrebe ljudi i zahtjeve prirode“, kazala je direktorica JPNPCG Marinela Đuretić.

 

Ona je istakla da je velika odgovornost govoriti unutar sistema gdje je Nacionalnim parkovima Crne Gore veoma ogničene nadležnosti u postupanju u slučajevima divlje gradnje, te je zbog toga ovo preduzeće u nezavidnoj poziciji.

 

 

„Moram istaći da JPNPCG čeka već 10 godina transformaciju preduzeća, zato nam je posebno zadovoljstvo što se i legislativa počela mijenjati. Naša borba protiv nelegalnih aktivnosti nije laka i svodi se najčešće na pokušaje bez mogućnosti konkretnog djelovanja. Mi nemamo nadležnost uklanjanja objekata ili stopiranja gradnje, a nema ni adekvatnog odgovora nadležnih institucija i sistemskog djelovanja što dodatno otežava posao zaštite prirode. Zato smo danas tu da ukažemo na ove izazove, jer naše djelovanje zavisi upravo od nadležnih državnih organa“, objasnila je ona.

 

Učesnici panela, kako su naveli, ostali su uskraćeni za prave informacije kada je nelegalna gradnja u parkovima u pitanju, jer se predstavnici Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma, iako su prethodno potvrdili svoje učešće na panelu, na samom događaju nijesu pojavili.

Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine Zlatko Bulić podsjetio je i na to da su granice NP Durmitor, koji je UNESCO zaštićeno područje, upravo mijenjane zbog prekomjerne nelegalne gradnje čitavih naselja. On je istakao da se ova pojava u poslednjih deset godina intenzivirala, te je došlo do velike ekspanzije i stihijske gradnje i devastacije terena koja je neusklađena sa prostorom.

 

„Nisam čuo još da je neko kažnjen zbog nelegalne gradnje ili da je neki objekat zbog toga srušen. Često se želi ugoditi famoznim investitorima, pa se nekad čudim kako pristupni put ka nekom selu ne dobije saglasnost nadležnih organa, a projekat solitera na pjeni od mora prođe“, dodao je on.

 

Koordinatorka ekološke inspekcije Vesna Bigović istakla je da se veoma često nadležni organi za nelegalnu gradnju proglase nenadležnim, kao što je to bio slučaj sa plutajućim objektom na Karuču i da u tim situacijama reaguje Ekološka inspekcija kako bi područje nacionalnih parkova zaštitili. Kao neke od izazova Bigović je navela manjak kadra, jer teren Crne Gore pokriva svega 8 inspektora.  

Da i druge insitucije sistema imaju iste probleme kada je u pitaju ljudstvo i tehnološka opremljenost potvrdio je i predstavnik Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Golub Ćulafić.

 

„Veoma je nezahvalan naš položaj kada moramo da državi objašnjavamo zbog čega su naše institucije i njihovo funkcionisanje bitno - da imamo jako složen sistem nadležnosti i poslova. I za nas je neplanska i divlja gradnja problem kada je u pitanju zaštita voda. Ministarstvo prostornog planiranja i urbanizma ne prepoznaje problem vodosnabdijevanja i o njemu se ne razmišlja prije davanja dozvola za gradnju i ne procjenjuje se da li su vodoizvorišta dovoljna za toliki broj objekata i stanovnika“, objasnio je on.

 

Prekomjerna i nelegalna gradnja, kako su istakli učesnici panela, je i bezbjedonosno pitanja jer većina ovih objekat je sagrađena van standarda, u blizini šuma i sa velikim rizikom po ljudske živote u slučaju požara ili zemljotresa.

 

Govoreći o novim zakonskim rješenjima generalna direktorica Direktorata za zaštitu prirode u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Ilinka Alorić istakla je da je nova legislativa predvidjela veće kazne, ali da je sprovođenje zakona izazov zbog nedostatka kapaciteta nadležnih inspekcija. Takođe, kao jedan od izazova navela je i komunikaciju sa građanima i lokalnim samoupravama, te da Ministarstvo sprovodi kampanje koje imaju za cilj informisanje građana i podizanje svijesti o zaštićenim područjima i projektima koji donose dobrobit i ovim područjima i mještanima.

 

Da je saradnja sa lokalnim stanovništvom veoma važna potvrdila je i Đuretić navodeći da je u planovima upravljanja za naredni period ona jedna od strateških obaveza Nacionalnih parkova, a organizovani su i participativni sastanci sa ciljem uključivanja lokalne zajednice u izradu ovih važnih dokumenata.

 

Takođe, na panelu je posebnan akcenat stavljen i na rad Službi zaštite nacionalnih parkova koje su na terenu 24 časa i koje se susrijeću sa velikim izazovima, a sa veoma oskudnom opremom i ograničenim nadležnostima. Poručeno je i da na državnom nivou nije prepoznata potreba za finansijskom podrškom kada je zaštita prirode i nacionalnih parkova u pitanju, a posebno imajući u vidu da je poglavlje 27 jedno od najskupljih na putu ka EU.  O iskustvima i primjerima dobre prakse u zaštiti prirode govorili su Hrvoje Mikulčić sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje Univerziteta u Zagrebu i Draško Boljević - direktor Eko Fonda Crne Gore.

 

Mikuličić je istakao da kroz projekat Horizon upravo podstiču komunikaciju sa različitim akterima, kako bi potrebe zajednice bile obuhvaćene i na najbolji način se našla rješenja za suživot. Koliko je važno osvješćavanje građana kada je u pitanju odnos prema prirodi i energetska efikasnost istakao je u svom izlaganju direktor Eko Fonda Draško Boljević. On je iznio podatak da su kroz različite projekte energetske efikasnosti ušli u preko 15 hiljada domaćinstava, te najavio projekat u saradnji sa resornim Ministarstvom i GEF-om koji ima za cilj kreiranje mjera za sanaciju pritoka rijeke Tare u kojem učestvuje više opština i okviru kojeg će biti opredijeljenje subvencije za bioprečišćivače za domaćinstva.

 

Upravljanje nacionalnim parkovima zahtijeva snažnu saradnju svih aktera – od državnih institucija i naučne zajednice, do lokalnih zajednica i međunarodnih partnera, a JPNPCG aktivno učestvuje na međunarodnim projektima kao partner, među kojima su EcoDaLLi i SWIM – projektima koji povezuju Crnu Goru s evropskim i regionalnim partnerima u oblasti očuvanja prirode i održivog razvoja. S tim u vezi predstavnici sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje sa Univerziteta u Zagrebu Filip Jurić i Stela Perković predstavili su prisutnima EcoDaLLi i SWIM projekat koji ima za cilj da kroz inovacije i mapiranje problema pronađe najbolje rješenje za prirodu, što je za Crnu Goru posebno značajno u susret poglavlju 27.

 

Očuvanje nacionalnih parkova predstavlja temelj održivog razvoja Crne Gore, a cilj JPNPCG nije zaustavljanje razvoja već njegovo usmjeravanje u skladu sa principima zaštite prirode i održivog korišćenja resursa. Sa panela je poslata poruka da samo kroz odgovoran i koordinisan pristup svih nadležnih institucija, lokalnih zajednica i partenra moguće je sačuvati Durmitor, Taru i ostale nacionalne parkove.