Botanička bašta Dulovine, uz Nacionalni park Biogradska gora, predstavlja jedinstvenu prirodnu oazu koju posjećuju brojni domaći i međunarodni posjetioci.
„Botanička bašta Dulovine raspolaže sa preko 500 biljnih vrsta koje su godinama zahvaljujući porodici Vincek sačuvane i koje su karakteristične za sjeverni dio planinske flore. Imajući u vidu značaj ovog spomenika prirode, koji je dat na upravljanje JPNPCG, uradili smo potrebne adaptacije kako bi i porodica Vincek i JPNPCG mogli spremno da dočekuju posjetioce‟, kazao je direktor JPNPCG Elvir Klica.
On je podsjetio da je Odlukom Vlade Crne Gore, u novembru 2018. godine, Botanička bašta predata NPCG na upravljanje.
“Mi smo tada preuzeli određene obaveze i po dinamičkom planu i u skladu sa Programom upravljanja Botaničkom baštom koji su pripremile Stručne službe JPNPCG, realizovali smo dobar dio aktivnosti, a najviše kada je u pitanju adaptacija objekta. Botaničku baštu ne želimo ni u jednom segmetu izostaviti iz turističke ponude NPCG. Očekujemo da će se na narednoj sjednici Vlade naći i naša Odluka o naknadama i za sada je ulaz u Botaničku baštu besplatan”,dodao je on.
Uz promociju i saradnju koju JPNPCG već ima sa turističkim agencijama, Botanička bašta biće predstavljena kao neizostavni dio ponude kada je obilazak sjevera i NPCG u pitanju.
“Ono što bih takođe istakao je da radimo na pripremi Centra za posjetioce koji će se nalaziti u Upravnoj zgradi NP Biogradska gora u Kolašinu.U tom centru naći će se i dio galerijske postavke Botaničke bašte sa adekvatnim sadržajem, kao i biblioteka koju će posjetioci moći da posjete u zimskom period i da se upoznaju sa vrijednostima flore ovog spomenika prirode”, naveo je Klica.
Osnivač Botaničke bašte na Dulovini Danijel Vincek kazao je da je rastrećenje od svakodnevnih obaveza našao u ljepoti prirode, te je davne 1981. godine zajedno sa profesorom Vukićem Pulevićem obišao teren kako bi zabilježili vrste koje nije uništila industrijalizacija ili prekomjerni turizam.
On je dodao da se od prirode može živjeti, ali i da je naophodno da se ona sačuva, pogotovo zbog činjenice da u Crnoj Gori još ima rijetkih vrsta koje je na Zapadu uništila civilizacija.
U bašti ima 512 vrsta uglavnom iz flore sjeverne Crne Gore, od čega je 25 endema, biljaka koje su baš vezane za teritoriju Crne Gore, a 80 odsto su ljekovite biljke.
„Flora u Crnoj Gori je ostala očuvana zahvaljujući tome što se nije pristupilo intenzivnoj poljoprivrenoj proizodnji i obrađivanju velikih površina, tako da imamo u izobilju biljke koje su praktično u velikom dijelu Evrope uništene“, kazala je Zora Vincek.
