On je najbolji simbol očuvane divljine i prirode. Opasan, brz, snažan, proždrljiv, lukav, inteligentan predator, a sa druge strane izuzetno odan, vjeran, privržen i posvećen svom čoporu i porodici. Vuk je vrsta koja posljednjih godina bilježi globalni pad brojnosti jedinki. Video snimak kralja šume nastao je u NP Biogradska gora krajem februara, a uspjele su ga snimiti naše kamere – zamke.
Vidjeti vuka postala je privilegija, takvi susreti dešavaju se sasvim slučajno, po pravilu “kad on to želi“. U nacionalnim parkovima vuk se ne viđa često i pored stroge zaštite na teritoriji uočena je smanjena brojnost ove vrste. Najčešće se takvi susreti dešavaju sasvim slučajno i nenadano. Tek ponekad ostavi svoj pečat u vidu otiska šape ili izmeta da nam stavi do znanja da je tu.
Ekološka uloga vuka kao vrsnog predatora ima značajan uticaj na slabe, ranjene, iznemogle i stare jedinke, koje su najlakše dostupne i na taj način omogućava opstanak najboljih jedinki za dalju reprodukciju.
Ovaj vrsni lovac može osjetiti miris na oko 1,6 km, čuti zvuk na 10 km i preplivati 13 km. Vuk je izuzetno društvena životinja. Čopor čine mužjak i ženka, kao i stari i mladi potomci. Mužjak i ženka ostaju zajedno čitav život. Nikad nema ukrštanja u srodstvu zato su geni vuka izuzetno čisti.
Vukovi često koriste šumske puteve za kretanje unutar svoje teritorije, odlažu izmet na ukrštanju puteva kako bi bio lako uočljiv drugim jedinkama.
Nažalost tek onda kada je brojno stanje ovog veličanstvenog i neustrašivog lovca svuda u svijetu postalo zabrinjavajuće, zaštita vuka kao ugrožene vrste postala je dio međunarodnih propisa. Međunarodni propisi kao IUCN deklaracija kroz Inicijativu za velike zvijeri, Konvencija o očuvanju divlje flore i faune prirodnih staništa (BERN), Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune prirodnih staništa (CITES) i Direktiva o staništima podrazumijevaju strogo zaštićeni status vuka.
Iz IUCN – ove Deklaracije o načelima zaštite vuka glasi: “Vukovi, kao i sve druge divlje životinje, imaju pravo na postojanje u slobodi. To pravo nije ni na koji način povezano s nekom njihovom poznatom vrijednošću za ljudsku vrstu. Naprotiv, ono proizilazi iz prava svih živih bića na suživot s čovjekom, jer čine dio prirodnih ekosistema“.
U Crnoj Gori prema Zakonu o nacionalnim parkovima (Sl.list br.28/2014 i 39/2016) i Zakonu o zaštiti prirode (Sl.list br. 54/2016 i 18/2019) zabranjeno je loviti vuka na teritoriji nacionalnih parkova i zaštićenih područja.
Razlog za pad broja jedinki ove populacije na globalnom nivou u najvećoj mjeri je uticaj čovjeka – lov i progon, ali i fragmentacija staništa, uništavanje šuma i puteva, smanjenje životnog prostora i nedostatak hrane.
