POSMATRAJ
PTICE
Skadarsko jezero jedinstveno po brojnosti i raznolikosti ptičjeg svijeta. Zahvaljujući očuvanom, nenarušenom ekosistemu Skadarsko jezero je ptičji raj naročito uz svoju sjevernu močvarnu obalu. Od 1995. godine zaštićeno je kao Wetland (vlažno područje) od međunarodnog značaja posebno kao stanište močvarnih ptica u okviru Ramsarske konvencije.
Skadarsko jezero sa svojim tornjevima na najfrekventnijim okupljalištima ptica predstavlja izuzetno mjesto za ljubitelje ptica. Uz ilustrovani vodič za ptice Jezera, dvogled ili durbin, uz odabir neke od osam tura uvijek se mogu vidjeti neobične i interesantne vrste.
Jezero leži u zoni sučeljavanja Mediterana i Sjeverne Afrike. Povezanost ovih oblasti preko Skadarskog jezera najbolje ilustruju primjeri afričkih vrsta ptica, kao i velikog broja vrsta zimujućih populacija iz zapadnog Sibira.
Jezero je postojbina za 280 vrsta ptica; gnjezdarica, stanarica, zimovalica, skitačica, prolaznica. Predstavlja jedno od najznačajnijih evropskih područja na ptičjim drevnim selidbenim putevima. Aerodrom za migratorne vodene vrste koje ovdje provode zimu u ogromnim jatima koncentrisanim na pučini. U nacionalnom parku postoji tri Specijalna rezervata prirode: Pančevo oko, Manastirska tapija, Crni žar. Taj močvarni prostor obrastao je nepreglednim livadama bijelog i žutog lokvanja, vodenog oraha, trskom, rogozom poplavnim šummama vrbe (u pojedinim djelovima nepristupačne i neprohodne prašume koje se smjenjuju sa bistrom plavom vodom i plovećim ostrvima, abrunusima, na kojima pelikani prave gnijezda. Na vrbovom drvetu gnijezdi veliki kormoran, i mnoge ugrožene i rijetke vrste: mala bijela čaplja, žuta čaplja, siva čaplja, mali gnjurac, patka crnka, ćubasti gnjurac, baljoška...To su predjeli najdivnijih krajeva netaknute divljine – prostrano nebo, lelujanje velikih močvarnih trava i kliktanja kormorana, čaplji, pelikana... i ptica koje su formirale kolonije u potpunom miru za gniježđenje gdje granica kopna i vode nikada nije stalna.
Jezero leži u zoni sučeljavanja Mediterana i Sjeverne Afrike. Povezanost ovih oblasti preko Skadarskog jezera najbolje ilustruju primjeri afričkih vrsta ptica, kao i velikog broja vrsta zimujućih populacija iz zapadnog Sibira.
Jezero je postojbina za 280 vrsta ptica; gnjezdarica, stanarica, zimovalica, skitačica, prolaznica. Predstavlja jedno od najznačajnijih evropskih područja na ptičjim drevnim selidbenim putevima. Aerodrom za migratorne vodene vrste koje ovdje provode zimu u ogromnim jatima koncentrisanim na pučini. U nacionalnom parku postoji tri Specijalna rezervata prirode: Pančevo oko, Manastirska tapija, Crni žar. Taj močvarni prostor obrastao je nepreglednim livadama bijelog i žutog lokvanja, vodenog oraha, trskom, rogozom poplavnim šummama vrbe (u pojedinim djelovima nepristupačne i neprohodne prašume koje se smjenjuju sa bistrom plavom vodom i plovećim ostrvima, abrunusima, na kojima pelikani prave gnijezda. Na vrbovom drvetu gnijezdi veliki kormoran, i mnoge ugrožene i rijetke vrste: mala bijela čaplja, žuta čaplja, siva čaplja, mali gnjurac, patka crnka, ćubasti gnjurac, baljoška...To su predjeli najdivnijih krajeva netaknute divljine – prostrano nebo, lelujanje velikih močvarnih trava i kliktanja kormorana, čaplji, pelikana... i ptica koje su formirale kolonije u potpunom miru za gniježđenje gdje granica kopna i vode nikada nije stalna.
PTICE JEZERA
Skadarsko jezero je stanište za 280 vrsta ptica što predstavlja 50% ukupnog broja vrsta u Evropi i jedno od najidealnijih mjesta za posmatranje ptica. Uzroci tolikog bogastva su biogeografske i ekološke specifičnosti, a najvažnije očuvanost i nenarušenost ekosistema.
Jezero pripada tipu slatkovodnih močvara i za njega su najznačajnije ptice močvarice.
Od ukupnog broja vrsta ptica na Jezeru 73 vrste su gnjezdarice, 18 vrsta redovne prolaznice u jesen i proljeće, 45 vrsta redovni zimski gosti 12 vrsta redovno provode ljeto, ali se ne gnijezde, 90 vrsta neredovno dolazi na Jezero. Oko 90% vrsta ptica povezuje Jezero sa udaljenim djelovima svijeta od Sibira do Afrike.
Preporučujemo
Sezona
Najveći broj vrsta može se vidjeti u toku proljećnih mjeseci april, maj, jun i jul. Najbrojnija jata migratornih vrsta koja broje po nekoliko hiljada ptica u zimskim mjesecima. iznad Jezera prelijeću ptice u neprekidnim nizovima u vrijeme jesenje i proljećne seobe.
Vrijeme
U toku dana najbolje vrijeme za posmatranje su rani jurtarnji sati kao i dva sata prije zalaska sunca.
HUMSKI ZALIV
U Humskom zalivu, na nekoliko km od Podgorice, nalazi toranj za posmatranje sa kojeg se može osmotriti cijeli prostor ornitoloških rezervata. Ornitološki rezervati Pančevo oko i Crni žar su mjesta gdje su globalno ugrožene vrste ptica našle potrebni mir i izolaciju za gniježđenje.
CRNI ŽAR
Crni žar je tresetno ostrvo. Slojevi treseta debeli su do desetak metara i u vrijeme niskog vodostaja izbijaju na površinu. Iz treseta izrastaju trska, lokvanj, kasaronja i vrbe. Ptice koje ovdje gnijezde pripadaju različitim vrstama. Svoja gnijezda smjestile su u gustiše vrbovih žbunova. Gniježđenje počinje krajem maja i u junu.
Opadanjem nivoa vode, vegetacija počne da buja i to mjesto praktično postaje nepristupačno. Koloniju čine: veliki kormoran, druga po brojnosti u svijetu kolonija malog kormorana,mala bijela čaplja, žuta čaplja, noćna čaplja – gak, siva čaplja, ibis. U okolini obilno gnijezde ćubasti i mali gnjurci, baljoške, divlja patke, barske koke, trstenjaci i mnogo drugih jezerskih ptica. U blizini se nalazi i velika kolonija obične čigre, kao i gnijezdilište bjelobrade čigre.
PANČEVO OKO
Pančevo oko ornitološki rezervat je područje sa tresetnim ostrvima abrunusima, prostorima slobodne vode tzv. oknima i gustim obraslim ostrvskim terenima. U njemu se nalazi mješovita kolonija ptica.
Mješovitu koloniju sačinjavaju: kolonija malog kormorana, veliki kormoran, kudravi pelican, kome je ovo najzapadnija granica gniježđenja, žuta čaplja, mala bijela čaplja, siva čaplja.
OMEROVA GORICA
Mala kolonija sive čaplje na ostrvu Omerova gorica je jedinstvena; to je prvo i jedino poznato gnijezdilište čaplji na lovorovom drveću.
Gnijezda su smještena na vrhovima krošnji.
Čaplje počinju gniježđenje rano. Nekih sezona gniježđenje može trajati dugo, sve do sredine jula, jer neki parovi počinju kasno gnijezditi ili neuspjelim prvim pokušajem formiraju drugo leglo. Uobičajeno je da se u januaru ptice okupljaju na gnijezdima, krajem februara pojave se prva jaja. Već u martu čuju se krektavi karakteristični zvuci mladih.
Kolonija sive čaplje na lovorima broji oko 50 parova.
Siva čaplja najkrupnija od svih čaplji. Da bi kolonija opstala potrebno je da se ptice što manje uznemiravaju u periodu gniježđenja.
GOLUBOVO OSTRVO
Golubovo ostrvo je izuzetak pravila. Mjesto je gniježđenja izrazito morske vrste, žutonogog srebrnastog galeba.
Galebovi su doselili na ovo ostrvo potisnuti uznemiravanjem turista sa ostrva Mamula koje se nalazi u Bokokotorskom zalivu. Svoju novu lokaciju koja je nudila povoljne uslove su pronašli ovdje i prilagodili joj se.
Veliki broj gnijezda su pažljivo sakrivena među stijenama i u vegetaciji.
Kolonija na Golubovom ostrvu pokazuje tendenciju povećanja brojnosti.
RADUŠ
Raduš - zaliv i mjesto gdje se nalazi najdublji izvor tzv ,,oko,, okuplja različite vrste ptica. Razlog tome je izobilje hrane, pogotovu za vrste koje se hrane ribom.
Na ovom lokalitetu se mogu posmatrati atraktivne i u svijetu ptica možda najljepše svadbene igre velikog ćubastog gnjurca. Na stijenju Raduškog zaliva odmaraju jata velikog kormorana, mali riđogrli gnjurac čest je posjetioc ovog mjesta kao i baljoška, obični i srebrnasti galeb, siva čaplja, velika i mala bijela čaplja, mali kormoran i dr.rebranasti galeb, obična, bjelobrada, bjeločela čigra, vodomar, eja…
GORNJE MALO BLATO
Gornje malo blato je dio Skadarskog jezera gdje se okupljaju velika jata migratornih vrsta ptica koje zimuju na Jezeru. Prelazeći velike putanje na svojim seobama ptice su ovdje pronašle idealne uslove za prezimljavanje.
Zimska jata broje hiljade ptica raspoređenih na vodi. Jata sačinjavaju vrste: siva plovke glavoč, zviždara, šiljkan, gluvara, baljoška, čubasti gnjurac, riđogrli i mali gnjurac. Gornje malo blato je osim zimovališta za migratorne vrste i mjesto gniježđenja mnogih vrsta ptica kao što je bjelobrada čigra koja gnijezdi na flotantnoj vegetaciji - lokvanju. U tršćaku se nalaze gnijezda ćubastog gnjurca, malog gnjurca, baljoške.
Litice stijena u okolini često nadlijeću grabljivice kao što je orao mišar i eja močvarica.
MANASTIRSKA TAPIJA
Manastirska tapija, ornitološki rezervat, nalazi se na ušću Morače u Skadarsko jezero. Manastirska tapija predstavlja najveći kompleks vrbove šume na prostoru nacionalnog parka. U gustišu ovog lokaliteta je postojala velika kolonija ptica koja se pominje još u XIX vijeku.
U ovom ornitološkom rezervatu nalazi se kolonija velikog kormorana koja broji nekoliko stotina parova. Nekada je gnijezdila u velikom broju i siva čaplja i mali kormoran, ali su protjerani 70-tih godina prošlog vijeka sa ovog prostora od strane ribara koji su je nekada smatrali konkurentom.
Proglašenjem ovog područja specijalnim rezervatom, zaštićeno područje nanovo okuplja vrste koje ovdje uživaju potpunu zaštitu i imaju idealne uslove za gniježđenje. Granicom rezervata se okupljaju i druge vrste ptica; mali gnjurac, galebovi, baljoške, jata divljih patki, bekasina, barska kokica, bijela mala čaplja i dr.
ŽABLJAČKE LIVADE
Lokalitet je naročito atraktivan za vrijeme zimskih mjeseci kada je koncentracija migratornih vrsta ptica najveća na ovom području koje je u to vrijeme pod vodom. Na ovoj lokaciji se nalazi platforma i toranj za posmatranje ptica.
Ptice koje su najfrekventnije za ovo područje su: krža, šiljkan, pupčanica, mali kormoran, veliki kormoran, siva čaplja, velika i mala bijela čaplja, orao miša…
PLAVNICA
Najinteresantnije proljećni mjeseci, mart, april, maj, jun u toku cijelog dana.
Ptice koje su najfrekventnije za ovo područje i su: Mali i veliki kormoran, Bijela mala i velika čaplja, siva i žuta čaplja, Ćubasti i crnovrati gnjurac,razne vrste pataka, pelikan, obični isrebranasti galeb, obična, bjelobrada, bjeločela čigra, vodomar, eja…
