Pomo\u0107nica direktora JPNPCG Nela Ve\u0161ovi\u0107 Dubak u\u010destvovala je na okruglom stolu posve\u0107enom klimatskim promjenama u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima koji su organizovali Parkovi Dinarida-mre\u017ea za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja Dinarida, 09.07.2019. godine, u EU Info Centru u Podgorici.
U svom izlaganju, izme\u0111u ostalog, istakla je da klimatske promjene predstavljaju izazov za nacionalne parkove i njihove jedinstvene prirodne vrijednosti, kao i da \u0107e NPCG, u narednom periodu, izvr\u0161iti procjenu ranjivosti na klimatske promjene osjetljivih i ugro\u017eenih ekosistema, stani\u0161ta vrsta i populacija, utvrditi potrebne indikatore, te definisati potrebe za opremom i prioritete za dugoro\u010dno pra\u0107enje uticaja klimatskih promjena na biodiverzitet svakog nacionalnog parka.
Kada je u pitanju promjena klime, navela je ona, \u201eadaptacija je promenljiva koja nije beskona\u010dna, i upravo zbog toga, brojne vrste, ne mogu da se adaptiraju aktuelnim klimatskim promjenama.\u201c
Pozivaju\u0107i se na najnoviji izvje\u0161taj UN o klimatskim promjenama u \u010dijoj izradi je u\u010destvovalo preko devedeset nau\u010dnika svijeta, izdvojila je da se jednim od njegovih glavnih zaklju\u010daka ukazuje \u201eda \u0107e globalna temperatura porasti za 1,5\u2070C u skorijoj budu\u0107nosti, ukoliko se nastavi sa dosada\u0161njom praksom i klasi\u010dnim na\u010dinima eksplotacije prirodnih resursa.\u201c Isto tako, shodno izvje\u0161taju UN eksperata, \u201eo\u010dekuje se da zemlje u razvoju pretrpe najmanje 75 odsto tro\u0161kova klimatskih promjena, uprkos \u010dinjenici da siroma\u0161nija polovina svjetske ekonomije proizvodi samo 10 odsto emisije gasova staklene ba\u0161te.\u201f
Tako\u0111e je ukazala da su na mapi Evrope, najranjivija podru\u010dja Mediteran, podru\u010dje Ju\u017ene i Sjeverozapadne Evrope, Arkti\u010dka i Alpska oblas, kao i da je u tom prostoru i Crna Gora sa svojim za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima i \u201ene znamo jo\u0161 koliko stani\u0161ta Natura 2000\u201f.
Uzimaju\u0107i u obzir da je klima veoma mo\u0107an faktor u nastanku i nestanku diverziteta, te postavljaju\u0107i pitanje o ulozi Nacionalnih parkova kao za\u0161ti\u0107enih prirodnih vrijednosti u ubla\u017eavanju negativnih uticaja klimatskih promjena na toj mapi, naglasila je da \u201eve\u0107 ove godine razmi\u0161ljamo kako da dizajniramo na\u0161 budu\u0107i petogodi\u0161nji Plan upravljanja za NPCG. Ono \u0161to nas o\u010dekuje, zaklju\u010dila je Dubak, jeste da NPCG naprave \u201epotpuno nov koncept koji se odnosi na strategije u skladu sa vremenskim vektorom i koji \u0107e kreirati neke nove upravlja\u010dke alate u na\u0161im novim Planovima upravljanja.\u201f Na okruglom stolu, u EU Info Centru u\u010destvovali su i direktor Direktorata za klimatske promjene i mediteranske poslove E\u0161ef Husi\u0107 koji je kazao da je Crna Gora prva zemlja u regionu koja je pripremila jedna integralni dokument, Prijedlog zakona o za\u0161titi od negativnog uticaja klimatskih promjena, koji \u0107e obavezati institucije koje se bave ili doti\u010du pitanja klime i klimatskih promjena da zajedni\u010dki, sinergijom usmjeravaju aktivnosti za smanjenje promjena.
Direktor Parkova Dinarida Zoran Mrdak kazao je da se mora na\u0107i rje\u0161enje na koji na\u010din za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja na\u0161e zemlje treba da odgovore na izazove klimatskih promjena, kao i da se klimatskim promjenama ne bave samo prirodnjaci, \u201eve\u0107 se danas svi slojevi dru\u0161tva bave ovim problemima\u201f.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pomo\u0107nica direktora JPNPCG Nela Ve\u0161ovi\u0107 Dubak u\u010destvovala je na okruglom stolu posve\u0107enom klimatskim promjenama u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima koji su organizovali Parkovi Dinarida-mre\u017ea za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja Dinarida, 09.07.2019. godine, u EU Info Centru u Podgorici. U svom izlaganju, izme\u0111u ostalog, istakla je da klimatske promjene predstavljaju izazov za nacionalne parkove i njihove jedinstvene prirodne vrijednosti, kao i …<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":12537,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"om_disable_all_campaigns":false,"footnotes":""},"categories":[83],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nparkovi.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12536"}],"collection":[{"href":"https:\/\/nparkovi.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nparkovi.me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nparkovi.me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nparkovi.me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12536"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/nparkovi.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12536\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12550,"href":"https:\/\/nparkovi.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12536\/revisions\/12550"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nparkovi.me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12537"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nparkovi.me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12536"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nparkovi.me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12536"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nparkovi.me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12536"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}