Nacionalni Parkovi Crne Gore -
+382 20 60 10 15
npcg@nparkovi.me

NP Biogradska gora

Naslovna » NP Biogradska gora

NACIONALNI PARK BIOGRADSKA GORA

NP_Biogradska_GoraStatus: Nacionalni park od 1952.god.Teritorija opština: Kolašin, Mojkovac, Berane, AndrijevicaPovršina: 5.650haPovršina prašumskog rezervata: 1600haNadmorska visina: od 832 mnv na Tari do 2139 mnv Crna Glava

Hidrografija: glečerska jezera (Biogradsko, Ursulovačko, Pešića, Šiško i Ševarine); Biogradska rijeka, Jezerštica, stalni i povremeni izvori i karstna vrela

Biogradsko jezero:

Nadmorska visina: 1.094 m
Površina: 228.500 m²
Zapremina: 1.052.763 m³
Maksimalna dubina: 12.1 m
Klima: umjereno kontinentalna, jadransko mediteranska, subplaninska, planinska

Reljef: karakteriše ga velika razuđenost i brojni oblici, koji prate planinski reljef. Izgrađen je od 4 grebena sa najvećim vrhovima:

Crna glava 2.139m
Zekova glava 2.117m
Troglava 2.072m

Nalazi se u centralnom dijelu planinskog masiva Bjelasice, između rijeka Tare i Lima. Pejzaž ovog prostora je sačinjen od šuma, livada, vodenih površina, planinskih vriština i rudina. Pored Biogradskog jezera koje se nalazi u samom središtu Biogradske gore, Park krase i druga lednička jezra:
Pešića, Ursulovačko (Veliko i Malo) i Šiško (Veliko i Malo).Najveći dio Parka čini rezervat prašume, u slivu Biogradske rijeke i Jezerštice i predstavlja jedno od najstarijih zaštićenih područja na svijetu, poznat kao „Knjažev zabran“ ili „Branik“. Starost pojedinih stabala prašume, procjenjena je na preko 400 godina, od kojih su neka i preko 40m visine.
U Parku postoje 26 odvojenih zajednica biljaka, sa oko 2.000 biljnih vrsta, među kojima je 20% endema Balkanskog poluostrva i oko 90 vrsta drveća.
Raznovrstan je i životinjski svijet sa 200 vrsta ptica, 80 vrsta leptira, 350 vrsta insekata i tipičnim sisarima (vuk, medvjed, lisica, srna, vjeverica, puh).
Brojni su arheološki lokaliteti, sakralni spomenici, nekropole, a posebno je karakteristično narodno graditeljstvo (katuni, savardaci, brvnare, vodenice).
Rezervat: prašuma u slivu Biogradske rijeke i Jezerštice.

Planina Bjelasica predstavlja jedinstvenu biogeografsku i ekološku cjelinu, u kojoj se izvornost prirode, sa izvanrednim genetskim, specijskim i ekosistemskim diverzitetom, sačuvala do današnjih dana.Dominantni su šumski ekosistemi, zatim ekosistemi gorskih mezofilnih livada endemične sveze Pančićion, livada i pašnjaka, planinskih vriština, planinskih rudina, pukotine stijena, kao i vodeni ekosistemi sa bogatom algoflorom glacijalnih jezera.Utvrđeno je postojanje 26 biljnih zajednica sa oko 2000 vrsta i podvrsta viših biljaka, među kojima je 20% endema Balkanskog poluostrva.Prašuma u slivu Biogradske rijeke i Jezerštice, površine 1600 ha, prepuštena spontanom razvoju u pojedinim djelovima potpuno je neprohodna.
Predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih šumskih zajednica. Karakterišu je:- 16 šumskih zajednica (dominiraju bukove i bukovo-jelove);
– preko 220 biljnih vrsta (90 vrsta dendroflore);
– najčešće vrste drveća su bukva, jela, smrča, javor, bijeli jasen, planinski javor,
planinski brijest, siva jova;
– starost pojedinih stabala je procijenjena na preko 400 godina, od kojih su neka preko
40m, pa čak i 60m, visine.

Endemične vrste: munika, molika, planinski javor, crnogorski zvončić, crnogorska petoprsta, dinarski rožac, velecvjetni rožac,
Lakušićev karanfil, Pančićev mliječac, Pančićev odoljen, albanski ljiljan, perunika bosanska, Sendterova pušina, siva babina svila, jezikolika hajdučka trava, siparska hajdučka trava, …

Faunističko bogastvo Nacionalnog parka Biogradska gora uslovljeno je složenim istorijskim razvojem i uticajem osnovnih ekoloških faktora:
geografskog položaja, orografskim faktorima, geološko-hidrološkim odlikama, klimatski faktor i antropogenim uticajem.Zastupljene su četiri zone koje se odlikuju specifičnom faunom.Ekosistem reliktnih listopadnih šuma predstavljen je faunom: mediteranska sjenica, bjelovrata muharica, lilfordov djetlić, puh orašar.
Ekosistem prašume predstavljen je vrstama ptica: grmuše, zebe, sjenice puzgavci, mišar, sivi soko i jastreb. Faunu sisara čine: srna, jelen i divlja svinja.
Vodeni biotop čine Biogradsko jezero i rijeka Tara.
U Biogradskom jezeru egzistiraju tri autohtone vrste riba: potočna pastrmka, gaovica, peš, i dvije neautohtone vrste: zlatovčica i kalifornijska pastrmka.
Biogradsko jezero je reproduktivni centar balkanskog endemita grčke žabe i mrmoljka.
Visoko-planinski ekosistem je stanište surog orla, vjetruške, a najviši planinski vrhovi su stanište glacijalnih vrsta ptica: snežna zeba, ušata ševa, planinski popić.
Osnovna odlika Bjelasice je visinska zonalnost.
Svaka visinska zona, u sadejstvu sa geološkom podlogom, klimom, vegetacijskim pokrivačem i dr. ima i specifične životinjske zajednice.
Razlikuju se četiri osnovna ekosistema – bioma:Ekosistem reliktnih listopadnih šumaEkosistem reliktnih listopadnih šuma jako mješovitog sastava predstavlja staništa rasprostranjena uglavnom u srednjoj visinskoj zoni,
i skoro sve listopadne šume Bjelasice spadaju u ovaj biom. Karakterističan je za mediteranske planine,
a prostire se i do unutrašnjosti kontinenta prateći tople i zaklonjene doline rijeka i kanjona.
Na prostoru Bjelasice nalazi se na osunčanim padinama prisojnih strana rječnih dolina i kanjona..
Ovaj ekosistem se odlikuje specifičnom faunom. Tipični predstavnici su mediteranska sjenica, lilfordov šareni djetlić, bjelovrata muharica, puh orašar i dr.Ekosistem prašumeEkosistem prašume, važan kao prirodna cjelina životinjskih i biljnih vrsta, predstavlja jezgro Nacionalnog parka “Biogradska gora”.
U njemu se ne mogu izdvojiti neke markantne životinjske, egzotične vrste koje bi tu obitavale. Najznačajnija je fauna ptica, posebno šumskih ptica pjevačica.
To su obične, brojne ptice kao što su grmuše, zebe, sjenice i puzavci. Ovdje se gnijezde neke od ptica grabljivica, npr. mišar, sivi soko, jastreb, šumska sova i dr. kao i neke koke.
Fauna sisara je manje brojna i atraktivna. Od značaja je fauna sitnih šumskih glodara koje čine veoma važnu kariku između vegetacije, insekata i grabljivica.
Od krupne divljači mogu se izdvojiti srna, kao autohtona šumska vrsta, divlja svinja i jelen, koji je alohtona-unesena vrsta.
Populacije insekata, gmizavaca i vodozemaca su takođe važan činilac u očuvanju ekološke ravnoteže ekosistema.

Vodeni ekosistemi

Vodeni ekosistem odlikuje se specifičnošću živog svijeta, od kojeg većina vrsta nastanjuje samo ove životne zajednice na Bjelasici.
Najznačajniji vodeni objekti su rijeka Tara, Biogradsko i ostala lednička jezera na planini, kao i nekoliko manjih vodenih tokova.
U njima se nalaze tipični vodeni organizmi-ribe i vodeni insekti. Populacija autohtone vrste je potočna pastrmka, koja se nalazi u Tari i Biogradskom jezeru.
Neka jezera su poribljena neautohtonim vrstama, koje su smanjile ili potpuno uništila one autohtone.
Vodeni insekti (larvenih stadijuma) predstavljaju osnovnu hranu za ribe i učestvuju u lancima ishrane drugih životinja, npr. ptica i sisara.
Vodene površine služe i kao pojilišta i mjesta za odmor u periodu migracije ptica.

Visokoplaninski ekosistemi

Visokoplaninski ekosistem čine staništa visokih planina iznad gornje šumske granice. To su grupe karakterističnih ekosistema kao što su pašnjaci, livade, kamenjari i litice.
One su zbog posljedica ledenog doba floristički interesantne. U ovom sistemu se nalaze više rijetkih i ugroženih vrsta životinja, kao i plemenite divljači.
Litice i kamenite strme strane planinskih vrhova staništa su najkrupnijih i najugroženijih ptica grabljivica i lešinara kao što su: suri orao, bjeloglavi sup, soko, vjetruška.
Na najvišim planinskim vrhovima nalaze se neke tipično glacijalne vrste ptica, kao što su sniježna ušata ševa, planinski popić i dr. Stanovnik litica je i rijetka zaštićena ptica puzgaca.
Visokoplaninska zona je i stanište divokoze.

Centar za posjetioce NP Biogradska gora
centar_bgNP Biogradska gora raspolaže Centrom za posjetioce, koji se nalazi na samoj obali Biogradskog jezera.
Centar je opremljen interaktivnom prezentacijom i eksponatima koji predstavljaju prirodne i kulturne vrijednosti Parka.tel: +382 20 86 56 25e-mail: npbiogradskagora@nparkovi.me
Pješačenje NP Biogradska goraU NP Biogradska gora postoji više staza markiranih standardnom signalizacijom. Po kategorizaciji stepena zahtjevnosti to su uglavnom srednje teške staze prosječne dužine 12 km.
Svaka staza vodi do najviših kota i jezera (Crna glava, Zekova glava, Troglava, Pešića jezero, Šiško jezero i Ursulovačko jezero).
Može se iznajmiti i vodička služba. Jedan dio najpoznatije označene planinske transferzale CT-1, određene 1987 god., ukupne dužine 120km, prelazi preko ovih prostranstava takođe.
Moguće je preći put u njegovoj totalnoj dužini od 6 dana ili njegov dio koji obuhvata Planinu Bjelasicu i NP Biogradska gora za tri dana.Planinska staza: Bjelojevića rijeka-Lanista-Jarčeve strane-Katuni Biogradsko jezero-Bendovac-Dolovo-Svatovsko groblje-Jusin brijeg-Provalija-kota2019-Crna glava-Pesica jezero-Jelovica
Dužina staze: 35 km
Težina staze: srednje teška
Vrijeme prolaza: 8:00 hPlaninska staza: Šiška-katun Šiška-Ursulovac-Crna glava-Zekova glava-katun Vranjak
Dužina staze: 18 km
Težina staze: srednje teška
Vrijeme prolaza: 3:50 hPlaninska staza: Kolašin-Bakovica klisura-Trebaljevo-Goles-Ravni jeljak-Biogradska gora-Biogradsko jezero-Kraljevo kolo
Dužina staze: 7 km
Težina staze: srednje teška
Vrijeme prolaza: 3:00 h

Planinska staza: Kolašin-Basanje brdo-Melaja-Lica-Kordelj-Jagnjačar-Jagnjačarska bara-Savina bara-kota2077-Crna glava
Dužina staze: 12 km
Težina staze: srednje teška
Vrijeme prolaza: 3:00 h

Edukativna staza: Cijelim obodom Biogradskog jezera pruža se edukativna staza dužine 3,4 km,
opremljena interaktivnim mobilijarom sa 6 interaktivnih punktova koji pružaju informacije o flori i fauni ovog područja. Sama prirodna atraktivnost staze,
sa dobrim interpretacijskim sadržajem predstavlja jednu od glavnih atrakcija Parka.
Dužina staze: 3,4 km
Težina staze: laka
Vrijeme prolaza: 0:40 h

NP Biogradska gora – GastronomijaBiogradska_gora

Tradicionalna jela planinskih predjela Bjelasice i Sinjajevine uslovljena su bogatstvom pašnjaka, tako da trpezu čine mliječni proizvodi i meso.

Specijaliteti kuhinje ovog područja su kačamak i cicvara, kao i jagnjetina, kuvana i pečena pod sačem, koja samo ovdje ima specifičan i prepoznatljiv ukus.
Kisjelo mlijeko, kajmak i sir su sastavni dio trpeze.

Šume su prepune plodovima koje se koriste i u pripremanju specijaliteta.

CICVARA

Potrebno:

vode 6 – 8 dl;
kajmak 400 do 450 g;
kukuruznog brašna 300 g;
pšeničnog brašna 100 g;
soli po potrebi;
lisnati sir (kolašinski ) 150 g;
vode 3 – 4 dl.

Način pripreme:

U predviđenu posudu sipa se voda i kajmak i doda soli po potrebi..
Kada se kajmak rastopi, postepeno sipamao pomiješano kukuruzno i pšenično brašno uz stalno miješanje dok ne potrošimo svu količinu predviđenog brašna.
Nakon toga postepeno dolijevamo ključalu vodu i ukuvavamo cicvaru, dok se ne počne povijati u sopstvenoj masnoći i odvajati od dna i zidova posude.
Pripremanje i ukuvavanje cicvare traje oko 10-15 min. U tako ukuvanu cicvaru na kraju dodamo lisnati sir da bi se jelo povezalo.

NP Biogradska gora – ManifestacijeZa Kolašin su vezane zanimljive zimske manifestacije: zabavne, sportske i kulturne.

„Vrela zima u brdima“ je zabavno-sportsko-kulturna manifestacija. Održava se na Žabljaku, Kolašinu, Nikšiću, Beranu, Bijelom Polju i Rožaju u organizaciji NTOCG i Ministarstvo turizma
„Crnogorskiski fest“, Kolašin, u organizaciji Ski Centra Bjelasica.

Mobil Home
srijeda, 27 jun 2012 11:41 | PDF | Štampa | El. pošta
Mobil_homeNa samom ulazu u Nacionalni park Biogradska gora se nalazi kamp odmorište za mobil home gdje se posjetiocima pruža mogućnost da u prijatnom ambijentu netaknute prirode provedu ugodan odmor.

NP Biogradska gora – Kako doći

Magistralni put Podgorica Beograd prolazi kroz Kolašin, Mojkovac i Bijelo Polje. Do ova tri mjesta može da se dođe i vozom. Do Berana i Andrijevice vodi takođe dobar regionalni put.

Autobusom
Iz Podgorice: Podgorica – Kolašin; Podgorica – Kolašin – Mojkovac; Podgorica – Kolašin – Andrijevica; Podgorica – Kolašin – Andrijevica – Berane;
Podgorica – Kolašin – Mojkovac – Bijelo Polje

Iz primorskih gradova: Budva, Boka Kotorska – Cetinje – Podgorica – Kolašin – Mojkovac – Bijelo Polje – dalje za Srbiju (Beograd)

Iz primorskih gradova: Ulcinj, Bar – Podgorica – Kolašin – Mojkovac – Bijelo Polje – dalje za Srbiju (Beograd)

Pejzaž duž magistralnog puta je posebno živopisan duž Kanjona Morače između Podgorice i Kolašina, tzv. Platije.

Telefoni autobuskih stanica:

Podgorica: + 382 20 620 430

Bar: + 382 30 346 141

Vozom
Željeznička pruga Beograd – Bar prolazi kroz Mojkovac i Kolašin

Zimi, poseban ski-voz saobraća iz Bara i Podgorice za Kolašin – NP Biogradska Gora, ski-centar Bjelasica

Telefoni željezničkih stanica:

Podgorica: + 382 20 620 430

Bar: + 382 30 346 141

Avionom
Najbliži aerodrom je u Podgorici, 70 km od Kolašina.

Montenegro Airlines saobraća iz Tivta i Podgorice.

Predstavništvo Podgorica: www.montenegroairlines.com, + 382 20 664 411; 664 433

Dodatne informacije:

NP Biogradska gora: npbiogradskagora@nparkovi.me, + 382 (0)20 865 625

Turistička organizacija Kolašin: tokolasin@t-com.me, + 382 (0)20 864 254

Nacionalna turistička organizacija: www.montenegro.travel

NP Biogradska gora – Foto Galerija

Ulaznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce, edukativnih staza) 4,00 €/dan/po osobi
Zakup sale 20,00 €/1h
Iznajmljivanje čamaca na Biogradskom jezeru 10,00 €/1h
Iznajmljivanje kajaka 3,00 €/1h/jednosjed
Iznajmljivanje kajaka 5,00 €/1h/dvosjed
Korišćenje usluga vodiča 40,00 €/4h
Korišćenje usluga vodiča 80,00 €/8h
Iznajmljivanje bicikala 3,00 €/1h
Iznajmljivanje bicikala 8,00 €/1 dan
Iznajmljivanje krplji 4,00 €/1 dan
Iznajmljivanje štapova za pješačenje 3,00 €/1 dan
Iznajmljivanje šatora 8,00 €/1 dan
Vožnja plovilom 5,00 €/1h/po osobi
Naknada za korišćenje objekata i prostora za određene namjene (parkiranje, kampovanje, loženje vatre) plaća se u visini i to za:
Korišćenje prostora za postavljanje šatora 3,00 €/1 dan
Korišćenje uređenih kamp prostora 20,00 €/1 dan
Loženje vatre na posebno uređenim mjestima(u cijenu uključena potrebna količina drveta) 5,00 €/1 dan
Naknada za snimanje igranih i komercijalnih filmova, spotova i reklama u nacionalnim parkovima plaća se u visini:
Igrani I komercijalni filmovi 200,00 €/1 dan
TV reklame I spotovi 400,00 €/1 dan
Naknada za sakupljanje i branje šumskih plodova plaća se u visini i to:
Dozvola za branje I sakupljanje šumskih plodova,gljiva,ljekovitog I aromatičnog bilja 50,00 €/1 godina/po osobi
Dozvola za branje I sakupljanje šumskih plodova,gljiva,ljekovitog I aromatičnog bilja 5,00 €/1 dan/po osobi
Naknada za sportski ribolov
Biogradsko jezero 20,00 €/1 dan/po osobi
Sportska ribolovna dozvola rijeka Tara 20,00 €/1 dan/po osobi
(u sve navedne cijene uračunat je pdv 21%-izuzev za ulaznice)
Godišnja ulaznica za sve nacionalne parkove 

Ulaznica važi za posjete u periodu od 01. januara do 31. decembra tekuće godine

13,50€ / 1 godina/ po osobi