Mr Marinela Đuretić od septembra obavlja funkciju direktorice Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore. U razgovoru za MNE magazin, Đuretić je govorila o brojnim izazovima u ovom poslu, saradnji sa turističkim organizacijama, ali i ciljevima kada je u pitanju suzbijanje eko kriminala. 

 

Đuretić ukazuje i na trend porasta posjeta domaćeg stanovništva tokom posljednjih godina. Direktorica Nacionalnih parkova je najavila i nabavku visoko sofisticiranih kamera i kamera zamki u cilju, ne samo kontrole terena, već i monitoringa divljih životinja. 

 

Nedavno ste počeli da obavljate funkciju direktorice JP za nacionalne parkove Crne Gore. Koji su ključni izazovi sa kojima se suočavate i kojim rezultatima težite?

 

Polazeći od činjenice da ne postoje idealni modeli upravljanja zaštićenim područjima, smatram da je moja misija, kao nekoga sa znanjem i iskustvom, i ko dugi niz godina radi u ovom sektoru, približavanje ka najoptimalnijem upravljačkom modelu koristeći postojeće strukture i kapacitete. U sklopu šireg konteksta, prakse upravljanja se mijenjaju u skladu sa drušvenim, političkim i drugim brzim promjenama, koje donosi savremeno doba. Smatram da su interakcija i koordinacija na svim nivoima, od javnih struktura državne uprave, civilnog sektora i privatnih aktera, najvažnije komponente u upravljanju.

 

Jedan od ključnih aspekata poslovanja JPNPCG jeste ekonomska održivost cjelokupnog sistema koji broji pet nacionalnih parkova, jedan park prirode Solanu, kojom upravljamo već deset godina i jedan spomenik prirode – Botanički vrt Dulovine. Finansiranje naše organizacije u najvećoj mjeri zavisi od sopstvenih prihoda. Uzimajući u obzir tako osjetljivu finansijsku poziciju i najmanja oscilacija u smislu inflacije, povećanje troškova poslovanja mogu negativno uticati na rad ovog preduzeća. 

 

Ključnim prioritetom smatram transformaciju i reorganizaciju Javnog preduzeća, alternativnim oblikom racionalizacije postojećeg sistema, koji će generisati efikasnije upravljanje i jasniju finansijsku poziciju organizacije. 

 

Nelegalne aktivnosti, poput sječe šuma, krivolova i divlje gradnje, takođe, vidim kao jedan od najvećih izazova u upravljanju nacionalnim parkovima. Potrebno je da trenutnim i novim zakonskim propisima sa više nivoa dođemo do održivije politike u tom smjeru. Pitanje jasnih granica nacionalnih parkova je takođe jedno od pitanja koje se mora u najskorijem vremenu finalizrati.

 

Ono što mi se čini jako važnim je da napravimo veliki iskorak kada je u pitanju turistička infrastruktura u parkovima, zatim nabavka neophodnih sredstava za rad službi kao što su plovila, vozila i druga adekvatna oprema, kako bi službe zaštite mogle efikasno obavljati svoje radne zadatke, i kako bi se na taj način stvorili adekvatni uslovi za rad na terenu. 

 

Prilagođavanje na klimatske promjene zahtijevaja preduzimanje konkretnih mjera da bi se makar ublažile. Od velikog značaja je da planiramo i primijenimo primjere dobre prakse uz razvojne politike na nacionalnom nivou u kontekstu izmijenjenih klimatskih uslova, što će nam biti u planu prilikom donošenja strateških dokumenata. 

 

U skladu sa Vašim pitanjem, svi izazovi koje sam nabrojala, ispred mene stoje kao plan aktivnosti za naredni period koje je potrebno realizovati, a ukoliko realizacija bude uspješna, to će biti i očekivani rezultati rada. 

Prošle nedjelje  smo u saradnji sa Komunalnom inspekcijom Cetinje evidentirali više od 25 nelegalnih objekata na prostoru NP Skadarsko jezero. Ekonomska ekspanzija veliki je izazov za zaštićena područja.

Nedavno ste sa predstavnicima Državnog tužilaštva razgovarali o budućim zajedničkim koracima kako bi unaprijedili suzbijanje eko kriminala. Možete li da iznesete neke detalje – kakvi su planovi? 

 

Prirodni resursi i generalno biodiverzitet su pod uticajem različitih oblika eko kriminala te se i nametnula potreba da ovaj problem izdignemo na nivo koji će dovesti do boljih rezultata, kada je u pitanju procesuiranje vršenja nezakonitih radnji. Iako postoje zakonske regulative smatram da samo integralnim pristupom, kroz zajedničko djelovanje, možemo ostvariti značajne rezultate kada je u pitanju ova oblast.

 

Ovdje bih navela primjer od prošle nedjelje za NP Skadarsko jezero, kada smo u saradnji sa Komunalnom inspekcijom Cetinje evidentirali više od 25 nelegalnih objekata na prostoru Parka. Dakle, moramo biti svjesni činjenice da je ekonomska ekspanzija veliki izazov za zaštićena područja. Većinu objekata karakteriše i uspostavljanje prateće infrastrukture te sve zajedno narušava sklad lokalnog izgleda i prirodne vrijednosti prostora Parka. Obzirom da upravljač (JPNPCG) ne može da spriječi nelegalnu gradnju, u narednom periodu planiramo ovakve aktivnosti i sa drugim opštinama kojima gravitiraju nacionalni parkovi, kako bismo pristupili aktivnije u rješavanju problema nelegalne gradnje, a i drugim problemima koje JPNPCG ima sa opštinama i građanima, a sve u cilju da se nađu rešenja za bolje funkcionisanje parkova. 

 

Koliko ste zadovoljni saradnjom sa lokalnim zajednicama i turističkim organizacijama u dijelu promocije nacionalnih parkova?

 

Zaštićena područja, nacionalni parkovi CG, su u dobrom dijelu i kulturni predjeli, gdje su se zbog dugogodišnjeg suživota prirode i čovjeka stvorili predjeli od velike vrijednosti. Jedan od ciljeva upravljanja i ciljeva zaštite JPNPCG, u tim područjima je održavanje tradicionalnog načina života što iziskuje uključivanje lokanog stanovništva, lokalne zajednice i svih zainteresovanih strana na saradnju u svakom trenutku u cilju obostrane koristi. Sada, kao i u prethodnom periodu, imamo saradnju koja uvijek može biti podignuta na veći nivo.

 

Lokalno stanovništvo je veoma važno sa aspekta kolorita ponude sa prostora nacionalnih parkova u smislu turističke ponude, promocije aktivnog odmora, tradicionalne gastronomske ponude koju nude posjetiocima, zatim aktivnog učešća prilikom organizovanja manifestacija i raznih drugih događaja u funkciji promocije gdje imaju priliku da plasiraju svoje proizvode. 

 

Smatram da će efikasnost upravljanja biti mjerljiva indikatorom „koliko smo uspjeli da uključimo lokalno stanovništvo, lokalne zajednice, civilni sektor kao i sve druge aktere“ u naše platforme razvoja kao neizostavnu komponentu. Naša transparentnost i oblikovanje budućeg upravljanja kroz strateška dokumenta, koja budemo donosili, biće najbolji dokaz da smo planiranim pristupima prilagodili dobre uslove za lokalno stanovništvo i različite zainteresovane strane.

 

Na kraju, meni kojoj je povjereno upravljanje ovom institucijom, transparentnost je od suštinskog značaja u ovakvim relacijama, što naravno nosi i određenu odgovornost. 

 

Kada je u pitanju saradnja sa nacionalnom turističkom organizacijom, mogu slobodno reći da je ta saradnja na izuzetnom nivou. Zahvaljujući NTO smo stalni učesnici na međunarodnim sajmovima turizma, gde smo prepoznati kao nezaobilazna destinacija za aktivni odmor.

Ključnim prioritetom smatram transformaciju i reorganizaciju Javnog preduzeća, alternativnim oblikom racionalizacije postojećeg sistema, koji će generisati efikasnije upravljanje i jasniju finansijsku poziciju organizacije.

U javnosti se često ukazuje da je jedan od ključnih problema u zaštićenim područjima i odlaganje razne vrste otpada koji se uvećava porastom broja posjetilaca. Na koji način se rješava ovaj problem i u kom području je najviše izražen?

 

Na području nacionalnih parkova imamo problem nelegalnog odlaganja otpada i stvaranja spontanih deponija. Službe održavanja ambijentalne higijene i infrastrukture nacionalnih parkova su svakodnevno na terenu i uklanjaju različite vrste otpada. U NP Lovćen, Biogradska gora, Prokletije, Durmitor najčešće nailazimo na otpad u kontakt zonama parkova i najčešće je riječ o otpadu iz domaćinstava koja odlažu građani. Sa druge strane u NP Skadarsko jezero najveća količina otpada dolazi rijekom Moračom. Sve ovo ukazuje da je otpad problem čije odlaganje zahtijeva sistemski pristup i efikasnije djelovanje svih nadležnih subjekata, uz istovremeno podizanje svijesti javnosti o značaju očuvanja prirode.   

 

Kako bi ukazali koliko je važno da parkovi budu mjesta bez otpada koristimo razne kampanje, promotivne alate, medijske sadržaje, objave na društvenim mrežama, kako bismo uticali na povećanje svijesti od najmlađih, prvenstveno na školsku populaciju, do posjetilaca u parkovima, naročito tokom turističke sezone. 

 

Savremena tehnologija olakšava da se realizuju brojne aktivnosti. Da li planirate da uvedete neke nove sisteme?

 

S obzirom da se tehnologija i inovacije u svakodnevnom životu i radu osavremenjuju i nude različite mogućnosti i pomoći na terenu, mi se trudimo da ih pratimo u skladu sa našim mogućnostima, a posebno u cilju jačanja kapaciteta na terenu i olakšavanja rada zaposlenima. 

 

U prethodnom periodu u okviru projekta „Promocija održivog razvoja kroz UNESCO programe i lokalitete“, JPNP Crne Gore nabavilo je termovizijski dron koja će koristiti Službe zaštite nacionalnih parkova za rano otkrivanje i prevenciju požara. Takođe, za ovu prevenciju koriste se prednosti FIRMS satelita u istraživanju i nadzoru prostora, obzirom da su neki djelovi nacionalnih parkova nepristupačni, te je samim tim kompleksno njihovo očuvanje u slučaju požara. Korišćenje ovih tehnologija omogućava brzu i efikasnu reakciju u cilju očuvanja staništa, biodiverziteta, imovine stanovništva. Nove tehnologije omogućavaju unaprijeđenje rada Službe zaštite, kao i Službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj. Upravo je ovaj termovizijski dron korišćen za istraživanje šumskih ekosistema u nacionalnim parkovima. 

 

Takođe je planirana i nabavka visoko sofisticiranih kamera i kamera zamki u cilju ne samo kontrole terena, već i monitoringa divljih životinja. 

 

U parkovima je zabranjeno korišćenje kvadova, kros motora i dronova kako bi se sačuvao mir u netaknutoj prirodi. Poštuju li se ta ograničenja i da li, možda, pripremate još neka?

 

Polazeći od činjenice da su nacionalni parkovi prirodni lokaliteti namijenjeni zaštiti ekološke cjelovitosti i biodiverziteta, njihov primarni cilj je očuvanje prirodnih resursa kroz sprječavanje neadekvatnog korišćenja prirodnih resursa i prostora nacionalnih parkova uopšteno. Ovo podrazumijeva ograničavanje svih aktivnosti koje bi mogle ugroziti biljni i životinjski svijet kao i njihova staništa. Kao upravljači ovim zaštićenim područjima, sugerišemo da je zabranjena upotreba pomenutih vozila van kategorisanih puteva. Prisutnost ovih vozila van kategorisanih puteva narušava prirodne procese u staništima. 

 

Kada je u pitanju upotreba dronova, sve češće se bilježi njihova nesavjesna upotreba koja negativno utiče na životinje, posebno tokom važnih životnih ciklusa. Za korišćenje dronova u nacionalnim parkovima potrebna je dozvola Agencije za civilno vazduhoplovstvo i Agencije za zaštitu životne sredine, kao i odobrenje JPNPCG.

Do sada je javnost pratila aktivnosti u sklopu kojih su otkrivene nove vrste i staništa u parkovima. Na čemu trentno rade stručnjaci iz te oblasti?

 

Rad Stručne službe JPNPCG usmjeren je na istraživanje, očuvanje i unapređenje biodiverziteta u nacionalnim parkovima. Ovo omogućava kontinuirano praćenje stanja ekosistema, što je ključno za identifikaciju potencijalnih prijetnji i primjenu konzervativnih mjera, kada je to potrebno. 

 

Stručni saradnici trenutno rade na programskim dokumentima za 2025. godinu, što uključuje planiranje različitih aktivnosti koje će doprinijeti očuvanju prirodnih resursa. Uporedo pripremaju se i strateška dokumenta – Planovi upravljanja, koji će uzeti u obzir dugogodišnje rezultate istraživanja i analize, posebno u kontekstu klimatskih promjena. Saradnici će primijeniti nove pristupe u svom istraživačkom radu kako bi se bolje prilagodili izazovima koji se nameću. Sve ove aktivnosti imaju za cilj očuvanje biodiverziteta i održivo upravljanje prirodnim resursima,  u nacionalnim parkovima.

Smatram da će efikasnost upravljanja biti mjerljiva indikatorom „koliko smo uspjeli da uključimo lokalno stanovništvo, lokalne zajednice, civilni sektor kao i sve druge aktere“ u naše platforme razvoja kao neizostavnu komponentu

Jeste li zadovoljni u kojoj mjeri domicilno stanovništvo posjećuje parkove?

 

Moram primijetiti da se trend posjeta domaćeg stanovništva povećava tokom posljednjih godina, naročito nakon naše akcije koja je obuhvatila godišnju ulaznicu za nacionalne parkove po promotivnoj cijeni, koju su razne organizacije i pojedinci odlično prihvatili.  

 

Stanovništvo je imalo mogućnost da po promotivnoj cijeni dobije godišnju ulaznicu i na taj način koristi benefite koje nudi priroda, a istovremeno kupovinom ove ulaznice koja je imala više nego simboličnu cijenu, da budu dio priče koja ih direktno vodi ka ličnom doprinosu u zaštiti prirode. Sredstva koja nacionalni parkovi dobijaju od prodaje ulaznica koriste se za očuvanje našeg najljepšeg i najvrednijeg resursa-prirode.

 

Takođe, mislim da je posjeta nacionalnim parkovima i uopšte boravak u prirodi, konačno glavna tačka na mapi posjeta, gdje sigurno mogu kvalitetno provesti dane odmora i vikenda.  

 

Često se na međunarodnim listama crnogorska prirodna ljepota pozicionira među prvima zbog čega se preporučuje strancima da je posjete. Koliko bilježite inostranih dolazaka i iz kojih zemalja je najviše turista?

 

Uvijek su, pa i danas, inostrani turisti činili većinu kada je u pitanju posjeta nacionalnim parkovima. Uspješnost promocije na međunarodnom turističkom tržištu je rezultirao da svake godine imamo veći broj posjetilaca. Ovdje je važno i da kažem, da su: očuvana priroda, šumski kompleksi, biodiverzitet, kulturni pejzaž, gorska jezera, bujne rijeke i mi, ljudi, faktori koji nas pozicioniraju na mapi kao nezaobilaznu destinaciju. 

 

Prema posljednjim podacima do 27.oktobra nacionalne parkove je posjetilo skoro 700 hiljada turista, od čega 80% uglavnom inostranih posjetilaca, dok se struktura mijenja iz godine u godinu upravo zbog okolnosti i nepredviđenih dešavanja na globalnom nivou.

 

Mn.M.

Foto: B. Šekularac